Božićni češer

72

– kupljeni gotov kolač od masnog biskvita
– ½ l mlijeka
– 1 prašak za puding od vanilije
– 2 žumanjka
– 10 dag šećera
– 25 dag maslaca
– 5 dag čokolade za kuhanje
– 5 dag kakaa
– 20 dag plosnatih čokoladnih bombona

Obrežite kolač da dobijete oblik velikog češera. Tucite žutanjke, pola šalice mlijeka i prašak za puding. U preostalom mlijeku skuhajte šećer i prema uputama na omotu načinite puding. Neka se ohladi. Pjenasto miješajte maslac, pa mu polako umiješajte žlicu po žlicu pudinga. Otopite čokoladu u vodenoj kupelji, zatim je s kakaom primiješajte kremi. Prorežite kolač tri puta vodoravno i dobivene listove slijepite kremom, te njome omažite kolač izvana. Obložite ga čokoladnim bombonima koje malo utisnite u kremu.

Savjet
Plosnate čokoladne bombone možete načiniti i sami: otopite čokoladu, pa je uz pomoć papirnate vrećice nakapajte na aluminijsku foliju i pustite da se ohladi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakDjedov brk
Sljedeći članakPunjeni tuljci
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.