PRIPREMITE ZA NADJEV:
50 dag mandarina
2 dcl soka od naranče
1 vanilin štapić
10 dag bijele cokolade
5 dag šećera
0,5 l slatkog vrhnja
ZA BISKVIT:
4 jaja
12 dag šećera
1 vanilin šećer
10 dag brašna
žlicu škroba
5 dag kakaa

Za nadjev očistite mandarine. Polovicu narežite na male komadiće i potopite u narančin sok. Po dužini raspolovite štapić vanilije i sastružite sredinu. Natrganu vaniliju, čokoladu, šećer i slatko vrhnje izmješajte i stavite u posudu da polako zavri i da se čokolada otopi. Nadjev ostavite nekoliko sati u hladnjaku.
ZA BISKVIT: Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva (ventilator na 180). Odvojite žumanjke od bijelanjaka. Žumanca, 6 žlice hladne vode, šećer i vanilin šećer izmiksajte. Bijelanjke istucite u čvrst snijeg i zajedno s brašnom, škrobom i kakao prahom, umiješajte u kremu od žutanjaka. Pekač obložite papirom za pečenje kolača. Ulijte tijesto i pecite. Pečeni biskvit prebacite na kuhinjsku krpu koju ste posipali sa šećerom, uklonite papir za pečenje. Biskvit zarolajte uz pomoć krpe. Izvadite kremu iz hladnjaka i čvrsto je istucite. Kada je krema čvrsta u nju umiješajte narezane mandarine. Odmotajte biskvit i premažite ga s kremom i ponovno zarolajte. Roladu zamotajte u prozirnu foliju i stavite u hladnjak oko 1 sat. Ohlađ enu roladu ukrasite šlagom ploškama mandarine i ribanom čokoladom.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGoranska juha
Sljedeći članakVinski kolačići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.