PRIPREMITE:

2 komada duboko smrznutoga lisnatog tijesta (iz omota od 30 dag)

100 g šećera

200 g oguljenih i samljevenih badema

žumanjak

sok od 2 limuna

naribanu koricu 1 limuna

1 žumanjak

2 žlice drhtalice (želea) od limuna

Ostavite lisnato tijesto 30-60 minuta na sobnoj temperaturi da se odmrzne. Zagrijte pećnicu na 225°. Razvaljajte lisnato tijesto na pobrašnjenoj površini da bude dvostruko veliko. Lim za pečenje isperite hladnom vodom. Dvije ploče razvaljanog tijesta stavite na lim. Pomiješajte šećer, bademe, žumanjak, sok od limuna i koricu, pa tim premažite tijesto. Njegove rubove premažite razmućenim žumanjkom, pa obje ploče tijesta preklopite po duljini. Rubove pritisnite, a površinu premažite ostatkom žumanjka i izbodite vilicom. Pecite 10-20 minuta na 180 °C. Zagrijte drhtalicu od limuna i njome premažite još vruć kolač. Potpuno ohla đen narežite na osam sasvim jednakih komada.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakFina čokoladna rolada
Sljedeći članakMozart torta
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.