10 dag maslaca
1 vanilin-šećera
12 dag šećera
malo soli
4 žumanjka
sok od 1, a naribane korice od 2 naranče
4 bjelanjka
9 dag brašna
3 dag škrobnog brašna
10 dag oguljenih samljevenih badema
20 dag marmelade od naranče
20 dag šećera u prahu
4 žlice narančinog soka
Za lim:
maslac
brašno

Lim za pečenje namaslite i pospite brašnom. Zagrijte pećnicu na 200°. Pomiješajte maslac sa vanilin šećerom, polovicom količine šećera i solju. Malo po malo umiješajte žutanjke, sok i koricu od naranča. Istucite čvrst snijeg od bjelanjaka i preostalog šećera, pa umiješajte u smjesu od maslaca. Dodajte brašno, škrobno brašno i bademe koje ste prethodno međusobno pomiješali. Uspite tijesto u lim i razmažite ga da bude debelo l cm, pa ga pecite deset minuta. Ostavite tijesto da se hladi najmanje dva sata, zatim ga jednolično vodoravno prerežite. Donju polovicu namažite marmeladom, pa na nju polegnite gornju. šećer u prahu pomiješajte s narančinim sokom, pa premažite tijesto.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPogačice s kupusom
Sljedeći članakKinder lada
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.