PRIPREMITE:
9 jaja
4 žlice mljevenih keksa
4 žlice brašna
10 žlica šećera
200 g sjeckanih oraha
250 g smrznutog lisnatog tijesta
400 g šećera u prahu
400 g maslaca
1 žlica ekstrakta maline

Za biskvit izmiksajte 9 bjelanjaka i 10 žlica šećera. Dodajte orahe, keks i brašno. Promiješajte sastojke i tijesto izlijte u posudu za pečenje obloženu papirom. Pecite 20 minuta na 180ºC. Od lisnatog tijesta razvucite koru, stavite u pleh i izbockajte vilicom. Pecite 20 minuta na 180 ºC. Obje pečene kore razdijelite na pola po dužini.

Priprema kreme
Izmiksajte maslac sa šećerom. Žumanjke s vanilin šećerom kuhajte na pari dok ne dobiju potrebnu gustoću. Izmiksani maslac podijelite na dva dijela, u jedan dio dodajte ekstrakt maline i promiješajte. U drugi dio maslaca dodajte kremu od žumanjaka. Na prvi dio kore od lisnatog tijesta nanesite žutu kremu, pa prvi dio biskvita premažite kremom s ekstraktom maline, nanesite drugi dio biskvita i premažite žutom kremom te pokrijte s drugim lisnatim tijestom. Kolač lagano pritisnite dlanovima da se kreme i tijesta spoje.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKolačići uz pivo
Sljedeći članakKriške od ananasa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.