PRIPREMITE:

10 dag margarina ili maslaca

15 dag šecera u prahu

15 dag smrvljenih petit beurre keksa (ili nekih sličnih)

20 dag kikiriki maslaca

2 šake čokoladnih rižinih pahuljica

ZA GLAZURU:

15 dag čokolade za kuhanje

5 dag margarina

3 žlice ulja

Kekse izmrvite tako da ih stavite u vrećicu za zamrzavanje i prijeđete nekoliko puta preko njih valjkom za tijesto ili ih istučete batom za meso. Margarin posebno otopite. Pomiješajte u posudi mrvljene kekse, rižine pahuljice (od njih je kolač baš fino hrskav, ali može i bez njih), šećer u prahu, otopljeni margarin i maslac od kikirikija. Sve skupa dobro sjedinite kuhačom, a zatim rukom. Na manji lim položite papir za pečenje pa preko njega rukama natiskajte masu od keksa. Dlanovima poravnajte. Pripremite glazuru tako da na pari rastopite čokoladu s margarinom i uljem i prelijte kolač. Ostavite u hladnjaku nekoliko sati da se stvrdne pa režite na male prutiće.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDoboš torta
Sljedeći članakFerrero rocher
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.