Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europsko programsko razdoblje za koje se svakoj državi članici dodjeljuju sredstva traje 7 godina, tako da RH, budući je država članica postala tek u srpnju 2013. godine, tek u razdoblju 2014. – 2020. ima na raspolaganju puni iznos sredstava, odnosno oko 10,67 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (tzv. ESI fondovi). U ESI fondove ubrajamo Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
Sektorske analize koje su pokazale sve nedostatke upravo u ovim sektorima, iznjedrile su odabir od 16 mjera koliko ih je Republika Hrvatska odabrala za provedbu u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, uz ostavljenu mogućnost da tijekom same provedbe programa, bude li za tim potrebe, u provedbu uključi još neke od mjera.
Mjere koje će se provoditi su sljedeće:
Mjera 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
Mjera 2. Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
Mjera 3. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
Mjera 4. Ulaganja u fizičku imovinu
Mjera 5. Obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
Mjera 6. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja
Mjera 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Mjera 8. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma
Mjera 9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača
Mjera 10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti
Mjera 11. Ekološki uzgoj
Mjera 13. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
Mjera 16. Suradnja
Mjera 17. Upravljanje rizicima
Mjera 19. LEADER
Mjera 20. Tehnička pomoć
U kasnijoj fazi provedbe Programa, planirano je uključiti i mjere:
Mjera 12. Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000 i Okvirnom direktivom o vodama
Mjera 14. Dobrobit životinja
Mjera 17. Uzajamni fondovi u slučaju nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja i biljaka, najezde nametnika te u slučaju okolišnih incidenata

Financijski plan sedmogodišnjeg razdoblja

Iako smo na kraju 2014. godine, novac alociran za ovu godinu ne gubimo automatizmom s 31.prosinca ove godine. Naime, i Program ruralnog razvoja, baš kao i IPARD program, provode se po načelu n+3, gdje „n“ označava baznu godinu, u ovom slučaju 2014., a „+3“ razdoblje u kojem sredstva za tu godinu možemo trošiti. Dakle, sredstva iz 2014. godine možemo iskoristiti do 31.12.2017. godine.

Tijekom provedbe IPARD programa, imali smo na raspolaganju ograničena sredstva, odnosno godišnji iznos koji se kretao između 25,5 i 27,7 milijuna eura. U Programu ruralnog razvoja na raspolaganju imamo gotovo 12 puta veći iznos, odnosno oko 332 milijuna eura godišnje. Od tog će se iznosa obavljati plaćanja za sve mjere koje će se provoditi. Iako se u startu ovaj, 12 puta veći iznos sredstava može učiniti golemim, treba imati na umu kako među mjerama koje će se financirati spada i mjera ekološka poljoprivreda, plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, integrirana proizvodnja, osiguranje usjeva, biljaka i životinja, dakle mjere za čije su se financiranje koristila sredstva državnog proračuna. Kako je i vidljivo iz prikazane tablice, najviše sredstava, 28% od cjelokupnog iznosa, odnosno oko 668 milijuna eura namijenjeno je provedbi najvažnije, većini najinteresantnije mjere 4 – Ulaganja u fizičku imovinu, mjere koja predstavlja svojevrstan nastavak već dobro poznatih mjera 101 i 103 IPARD programa. Po dostupnosti sredstava slijedi mjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja na koju otpada 11% sredstava ili oko 266 milijuna eura. Ova je mjera namijenjena pokretanju i razvoju nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima (ruralni turizam, obrti…), ulaganju u mala poljoprivredna gospodarstva, kao i poticanju mladih poljoprivrednika na aktivnije bavljenje poljoprivredom. Slijedi mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima s gotovo identičnim iznosom, a koja je namijenjena razvoju ruralnih područja, s daleko većim brojem ulaganja no što ih je poznavala mjera 301 IPARD programa. Na mjeru 13 – Plaćanja područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima odlazi 10.7% sredstava. Inače, obveza je svake zemlje članice da najmanje 30% sredstava svakog programa bude utrošeno na aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša, što se ostvaruje kroz sve odabrane mjere programa.

Budući da je od posljednjeg IPARD natječaja prošlo skoro godinu dana, jasno je kako hrvatski poljoprivrednici, ali i korisnici u ostalim sektorima, s nestrpljenjem očekuju raspisivanje prvih natječaja. Do kraja godine biti će raspisani natječaji za mjeru 4 – Ulaganja u fizičku imovinu i to za dvije njene podmjere – 4.1. – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2 – Ulaganja u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda, kao i za podmjeru 7.1. – izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga

""

Postupak usvajanja Programa

Program ruralnog razvoja je 16. srpnja poslan na usvajanje Europskoj komisiji, a u listopadu su zaprimljeni i prvi službeni komentari, na čijem se rješavanju upravo radi. Svi komentari su zbog transparentnosti i javno objavljeni na mrežnoj stranici ministarstva. Broj od 377 pristiglih komentara nije zabrinjavajući, budući su i neke zemlje s daleko većom tradicijom u izradi i provedbi Programa ruralnog razvoja zaprimili komentare približno istog ili sličnog broja. Tako je primjerice Češka zaprimila 355 komentara, Portugal 382, a poljoprivredna velesila, Nizozemska, njih 207. Većina komentara se odnosi na potrebu dodatnih objašnjenja kriterija, prihvatljivosti, iznosa potpora, a već je u prvom tjednu po njihovu zaprimanju, trećina kriterija označena kao riješena. Svaki komentar ima odgovor, pa se očekuje do početka prosinca dostavljanje Europskoj komisiji svih naših odgovora. Kako je u popratnom pismu, koji jeuz komentare pristiglo i navedeno, očekuje se kako će inačica programa koja će biti poslana, ujedno biti ona koju će Europa i odobriti.

""

MJERA 4 – Ulaganja u fizičku imovinu

Kako je naprijed i navedeno, do kraja godine nas očekuje raspisivanje natječaja za dvije podmjere mjere 4. Onu koja se odnosi na ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, odnosno za ulaganja u primarnu poljoprivredu (podmjera 4.1), te onu namijenjenu preradi i trženju poljoprivrednih proizvoda (podmjera 4.2). Za obje ove podmjere izrađeni su Pravilnici koji su prošli postupak Javne rasprave, a nakon zaprimljenih komentara oni su dodatno razrađeni. Oni će biti objavljeni u Narodnim novinama, a prema njihovim odredbama provodit će se prvi natječaji. Ipak, ako do trenutka odobrenja Programa ruralnog razvoja EK promijeni neku odredbu Programa koja će prouzročiti i potrebu za izmjenom Pravilnika, isti će biti izmijenjen ili dopunjen. Budući da provedene ankete pokazuju kako će već na ovom prvom natječaju biti veliko zanimanje za ove dvije podmjere, vrijeme je za aktivan početak na pripremi projekata. Stoga, donosimo objašnjenja najvažnijih dijelova Pravilnika.

Podmjera 4.1. – POTPORA ZA ULAGANJA U POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

Ova se podmjera sastoji od 3 operacije, odnosno od tri mogućnosti ulaganja, pri čemu se u jednoj prijavi može prijaviti ulaganje samo u jednu operaciju, ali i u sve tri.
Operacije su:
1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenje štetnog utjecaja na okoliš
3. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici potpore u sve 3 operacije su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi, osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od 4.000 eura, te proizvođačke organizacije priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Zadržimo se malo kod pojma ekonomske veličine i ovdje naznačenog iznosa od 4.000 eura. Ovaj iznos od 4.000 eura određuje godišnju vrijednost proizvodnje, dakle ne stvarni promet koji jedno gospodarstvo ostvaruje tijekom godine. Izračunava se temeljem obujma i vrste proizvodnje, a izračun se provodi po FADN (engl. Farm Accountancy Data Network) metodologiji, odnosno po sustavu poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka. Kako bi se dobio točan izračun vrijednosti proizvodnje, koristi se FADN kalkulator objavljen na stranicama Savjetodavne službe (www.savjetodavna.hr). Primjera radi, ovu godišnju vrijednost proizvodnje ostvaruje se s posjednom 6 ha zemljišta na kojem se uzgaja pšenica ili s uzgojem 3 mliječne krave. Ako govorimo o trajnim nasadima, primjerice maslinicima, ova vrijednost godišnje proizvodnje ostvaruje se uzgojem maslina za ulje na površini ne manjoj od 1,6 ha. Svi oni čija je vrijednost godišnje proizvodnje manja od spomenutih 4.000 eura, nisu prihvatljivi za ulaganja u sklopu ove mjere. Oni mogu aplicirati na natječaje iz mjere 6, podmjere 6.3. „Potpore za mala poljoprivredna gospodarstva“, u sklopu koje će se, prema prijedlogu programa, moću ostvariti potpora u iznosu do 15.000 eura, što bi trebao biti dostatno za podizanje razine proizvodnje, čime bi takvi korisnici postali prihvatljivi i za ulaganja u sklopu spomenute mjere 4.1.

Prihvatljivi izdaci prema tipovima operacija

Operacija 1 – Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
– građenje i/ili opremanje objekata za životinje, uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,
– građenje i/ili opremanje zatvorenih/
zaštićenih prostora i objekata za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva s pripadajućom opremom i infrastrukturom u sklopu poljoprivrednog gospodarstva
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Dok se u IPARD programu ovo ulaganje provodilo samo za određene tipove proizvodnje, uz ograničenje maksimalne površine zaštićenih prostora (1 ha), u Programu ruralnog razvoja takvih ograničenja nema. Dakle, sufinancirati se mogu i ulaganja u objekte u kojima se uzgaja cvijeće i ostalo ukrasno bilje, a najviša dopuštena površina više nije ograničena.
– građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom
– oprema za berbu, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda,
– poljoprivredna mehanizacija (isključivo nova), radni strojevi i oprema za primarnu proizvodnju,
– gospodarska vozila,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Gospodarsko vozilo je svako motorno vozilo (teško i lako teretno vozilo) namijenjeno prijevozu proizvoda iz Dodatka I Ugovora o EU, koji su proistekli iz gospodarske aktivnosti korisnika. Primjerice, korisnik koji proizvodi jaja, može sredstvima programa sufinancirati kupnju vozila – kojim će vršiti transport jaja do krajnjih kupaca. Što se tiče ulaganja u traktore i ovdje će njihova snaga biti vezana uz veličinu posjeda, odnosno vrstu proizvodnje kojom se gospodarstvo bavi.
– građenje i/ili opremanje objekata za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz vlastite primarne poljoprivredne proizvodnje s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
– podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: U sklopu IPARD programa, svaki je korisnik morao zadovoljiti kriterij o minimalnoj i maksimalnoj površini pod trajnim nasadima. Svi oni koji su na početku ulaganja u upisniku PG imali upisano više od 50 ha površine, nisu bili prihvatljivi korisnici. Takvog ograničenja više nema.
– izgradnja i/ili opremanje sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu,
– uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta
u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
– kupnja zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih
ulaganja,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Iz sredstava PRR, u sklopu ove podmjere, prihvatljivo je i ulaganje u kupnju zemljišta i/ili objekta u svrhu realizacije projekta. Ovo ulaganje može nastati i prije prijave na natječaj, ali ne prije 1. 1. 2014. godine, neovisno o tome na koji će se natječaj u ovom programskom razdoblju korisnik prijavljivati.
– prilagodba novouvedenim standardima.
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Ukoliko Europa za trajanja programa uvede neke nove standarde na koje će trebati uskladiti poslovanje PG-a, takva će ulaganja biti prihvatljiva za sufinanciranje u sklopu ove podmjere.
Zahtjev za potporu moći će se podnijeti najkasnije 12 mjeseci nakon uvođenja standarda. Operacija 2 – Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenje štetnog utjecaja na okoliš

– građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate, uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata,
– kupnja strojeva i opreme za utovar, transport i primjenu gnojiva.
Operacija 3 – Korištenje obnovljivih izvora energije
– građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Prihvatljivo je ulaganje u postrojenja za proizvodnju energije namijenjene zadovoljavanju potreba za električnom/toplinskom energijom gospodarstva. Potrebna količina energije može biti viša ili manja u odnosu na najvišu godišnju razinu potrošnje na mjernom mjestu, unatrag najviše 5 godina, ili ona količina koja će biti potrebna gospodarstvu nakon provedbe novog ulaganja.
– građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
– građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata iz postrojenja za proizvodnju energije, a koji se mogu upotrijebiti za organsku gnojidbu, s pripadajućom opremom i infrastrukturom.

Prihvatljivi troškovi povezani uz sve 3 operacije

– kupnja ili razvoj računalnih programa,
– kupnja prava na patente i licence,
– autorska prava,
– robni žigovi,
– ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.
– opći troškovi (usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, izrada studija izvedivosti)
Dodatno objašnjenje uz ulaganje: Na opće troškove može otpasti najviše 10% vrijednosti prihvatljivih izdataka, od čega za izradu poslovnog plana do 1% (max 5.000 eura) te vrijednosti. Na trošak izrade dokumentacije može otpasti do 2% vrijednosti prihvatljivih ulaganja, najviše 10.000 eura, a za troškove izrade tehničke dokumentacije, geodetskih podloga i elaborata do 7% vrijednosti prihvatljivih izdataka. Ukoliko se u jednoj prijavi traži povrat sredstava za kupovinu zemljišta i/ili objekta i za opće troškove, dakle dvije aktivnosti na koje pojedinačno može otpasti po 10% vrijednosti projekta, zbirno se može ostvariti povrat do ukupno 15% vrijednosti prihvatljivih izdataka.

Intenzitet i visina potpore

Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 85 posto udjela, a Republika Hrvatska s 15 posto udjela.
Intenzitet potpore u svakom projektu u operacijama 1 i 3 iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova, dok u operaciji 2 iznosi do 75 posto iznosa prihvatljivih troškova (za sve zahtjeve odobrene do 01. srpnja 2017. godine), a nakon tog roka i ovdje je potpora 50%.
Uvećanje intenziteta potpore od 20 postotnih bodova odobrava se:
– mladom poljoprivredniku (starosti između 18 i 40 godina) koji je nositelj OPG-a ili odgovornaosoba u PG-u postao tijekom 5 godina prije datuma podnošenja Zahtjeva za potporu,

Osoba unutar prihvatljive dobne skupine, primjerice starosti 32 godine, koji je nositelj OPG-a postao 2008. godine (dakle, unatrag više od 5 godina), ne može dobiti dodatnih 20% potpore.

– za zajedničke projekte,

Zajednički projekti je onaj u čiju je provedbu uključeno dva ili više
korisnika. Provedba ovakvog projekta mora se odvijati na jednoj lokaciji, a isti moraju koristiti svi korisnici uključeni u projekt. Korisnici zajedničkog projekta sklapaju Ugovor o poslovnoj suradnji kojim definiraju jednog korisnika koji će biti podnositelj jedinstvenog Zahtjeva u ime sviju.

– za integrirane projekte,

Integrirani projekt je onaj koji obuhvaća najmanje dvije proizvodno povezane operacije unutar Podmjera 4.1. i 4.2, koje provodi isti korisnik. Pri tom unutar projekta, pretežiti dio mora otpadati na investiciju podmjere 4.1. (najmanje 51%), dok udio projekta koji otpada na investiciju operaciju podmjere 4.2 ne može biti manji od 10%.

– za ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima,
– za ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva za poljoprivrednu produktivnost i
održivost,

Stručnjaci iz različitih institucija RH izradili su jedinstvenu kartu područja (na razini JLS), koja ulaze u jednu od kategorija na kojima je otežano bavljenje poljoprivredom, te za koje se dodjeljuje dodatnih 20% potpore. Karta i popis svih područja biti će sadržani u Pravilniku o provedbi mjere, koji se objavljuje u Narodnim novinama.

– za ulaganja povezana s agrookolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkom poljoprivredom.
Treba naglasiti kako maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 90% od ukupno prihvatljivih troškova, a broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen. Ovo je velika prednost u odnosu na vrijeme provedbe IPARD programa, kada su korisnici bili limitirani i maksimalnim iznosima potpore koje je moguće ostvariti, a i maksimalnim brojem mogućih prijava. Ovdje pak takvih ograničenja nema. Ipak, jedan korisnik može podnijeti jedan Zahtjev za potporu unutar iste podmjere tijekom jednog natječaja. Isplata potpore može biti jednokratna ili u najviše 3 obroka.

Najviši iznosi potpore

Sigurno je svima najinteresantniji podatak o visini potpore koja se može isplatiti pojedinom korisniku. Sva ulaganja za koja će traženi iznos potpore biti viši od 5.000 (za velika poduzeća viši od 150.000) eura smatraju se prihvatljivim. Ukoliko bi iznos potpore iznosio manje od spomenutih iznosa, takvo ulaganje nije prihvatljivo. Najviši pak iznos potpore po projektu iznosi 3 milijuna eura, odnosno do 5 milijuna eura ukoliko se ulaganje provodi u sektorima:
– mlijeka i mliječnih proizvoda za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava i/ili;

– svinjogojstva za ulaganja u građenje i /ili opremanje repro centara i/ili,
– jaja za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili
– voća i povrća za ulaganja u zatvorene/zaštićene prostore i ulaganja u podizanje novih višegodišnjih nasada.
Također, ulaganje u zajednički ili integrirani projekt može korisniku također donijeti maksimalno 5 milijuna eura potpore. Važno je naglasiti da su ovdje navedeni iznosi najniže i najviše vrijednosti potpora sadržani u prijedlogu Programa ruralnog razvoja RH, te da sve do odobrenja Programa, EK može zahtijevati smanjenje ovih iznosa.
Neki od općih uvjeta prihvatljivosti:
1) Korisnici potpore jesu poljoprivredna gospodarstva čija se ulaganja odvijaju na ruralnom području Republike Hrvatske odnosno koja se odvijaju na područjima koja nisu naselje Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Objašnjenje: Grad Split, na primjer, sastavljen je od 8 naselja to su: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Split, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica. Dakle, u sklopu grada Splita nalazi se i naselje „Split“ te samo u njemu nije prihvatljivo ulaganje u sklopu ove podmjere, dok se u ostalim naseljima ulaganje može provesti.

2) Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Popisa poljoprivrednih proizvoda – Dodatka I Ugovora o EU (izuzev proizvoda ribarstva).
3) Fizičke i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a proizvođačke grupe i organizacije priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda.
4) Korisnik mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu.
5) Korisnici u teškoćama (stečaj, predstečajna nagodba, likvidacija) nisu prihvatljivi kao korisnici
6) Ulaganja propisana Nacionalnim programom pomoći sektoru vina i Nacionalnim pčelarskim programom nisu prihvatljiva za potporu u ovoj podmjeri. Sva ulaganja koja nisu propisana listama prihvatljivih izdataka ovih dvaju programa, mogu se sufinancirati iz sredstava ovog Programa.

7) Korisnik na početku ulaganja, mora dokazati stručnu osposobljenost za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću sukladno sljedećim kriterijima:
a) za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt:
• upis u upisniku PG u trajanju od najmanje 3 godine
• nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan od stalno zaposlenih u obrtu mora imati završenu odgovarajuću srednjoškolsku naobrazbu, fakultetsko obrazovanje, a osposobljenošću se smatra i završetak tečaja osposobljavanja za poljoprivredno zvanje. Osposobljen je i onaj tko ima radnog iskustva iz područja poljoprivrede u trajanju od najmanje 3 godine.
b) za pravne osobe:
• najmanje jedan stalno zaposleni mora imati završenu odgovarajuću srednjoškolsku naobrazbu, fakultetsko obrazovanje, a osposobljenošću se smatra i završetak tečaja osposobljavanja za poljoprivredno zvanje. Osposobljen je i onaj tko ima radnog iskustva iz područja poljoprivrede u trajanju od najmanje 3 godine.
c) mladi poljoprivrednik:
• također mora imati odgovarajuću najmanje srednjoškolsku naobrazbu, ili završen tečaj osposobljavanja za odgovarajuće zanimanje, ili radno iskustvo iz odgovarajućeg područja u trajanju od najmanje 3 godine.

Prijava

Zahtjev za potporu se podnosi temeljem Natječaja o provedbi podmjere 4.1 „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ kojeg raspisuje Agencija za plaćanja. Natječaj se objavljuje u Narodnim novinama i na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr) i Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr).
Zahtjev za potporu korisnik podnosi u elektronskom obliku putem AGRONET sustava što će znatno pojednostavniti sam postupak prijave. U spomenutu aplikaciju, korisnici učitavaju i svu potrebnu dokumentaciju, pa više nema potrebe za dostavom i po nekoliko kilograma teške dokumentacije. Ponešto od dokumentacije i nadalje će se dostavljati u izvorniku, a isto će biti navedeno u javnom natječaju. Po završetku elektronskog popunjavanja Zahtjeva za potporu korisnik je u obvezi Agenciji za plaćanja dostaviti u propisanom roku dostaviti potpisan prijavni obrazac (Potvrdu o podnošenju Zahtjeva za potporu), zajedno s propisanom originalnom dokumentacijom. Ova dokumentacija se dostavlja u Regionalni ured Agencije za plaćanja, ovisno o mjestu ulaganja. Naime, obrada prijava više nije centralizirana, odnosno ne provodi se isključivo u Zagrebu, već se u postupak obrade uključuju i uredi u Splitu, Rijeci, Osijeku i Bjelovaru. Ovo će znatno ubrzati sam postupak odobrenja projekta, iako s početkom ulaganja korisnici mogu započeti odmah nakon prijave na natječaj.

Od značajnijih novosti u ovom razdoblju treba spomenuti kako više nije potrebno prikupljati po tri sadržajno usporedive ponude, već je dovoljna jedna ponuda. Kako bi se pak izbjeglo namjerno „pumpanje“ cijena, agencija će cijene odabranih ponuda uspoređivati sa svojom bazom referentnih cijena, te moguće, smanjivati prihvatljivi iznos.

Korisnik će prilikom pribavljanja ponuda za pojedinu nabavu/ulaganje biti u obvezi objaviti Poziv na dostavu ponuda na internetskim stranicama Agencije za plaćanja, osim za opće troškove. Sam postupak biti će detaljno objašnjen u Uputi koja će biti sastavni dio pravilnika o provedbi ove podmjere. Vrlo je važno naglasiti da sve pristigle prijave, da bi uopće ušle u obradu, moraju ostvariti minimalan broj bodova (proći Prag prolaznosti), što u slučaju podmjere 4.1 iznosi 30. Bodovi se ostvaruju temeljem kriterija odabira, koje odobrava Odbor za praćenje provedbe programa. Među brojnima, jedan od kriterija rangiranja biti će vezan uz indeks razvijenosti JLS prema mjestu ulaganja. Veći broj bodova dobivat će ulaganja koja će se provoditi u područjima u kojima je indeks razvijenosti manji od 50% prosjeka Republike Hrvatske, dok će se najmanje bodova dodjeljivati ulaganjima koja se provode u JLS u kojima je indeks razvijenosti u rasponu između 100 i 125 % prosjeka RH. Kriteriji prema kojima će se dodjeljivati bodovi vezani su uz veličinu poduzeća, prioritetne sektore i dr.

Podmjera 4.2 – POTPORA ZA ULAGANJA U PRERADU, MARKETING I/ILI RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Podmjera 4.2. sastoji se od dvije operacije i to:
1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
2. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici potpore su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I Ugovora o EU
– Popisa poljoprivrednih proizvoda.
Dakle, u sklopu ove podmjere prihvatljivi su i početnici u prerađivačkoj industriji, ukoliko udovoljavaju svim ostalim kriterijima koji će biti propisani Pravilnikom.


Prihvatljivi izdaci prema tipovima operacija

Operacija 1 – Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
– građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradu mlijeka s pripadajućom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko,
– specijalizirana transportna vozila za prijevoz sirovog mlijeka s dodatnom opremom,
– građenje i /ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za preradu (mesa, jaja) s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
– građenje i/ili opremanje centra (sabirališta) za sakupljanje i preradu otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
– građenje i/ili opremanje objekata za preradu voća, povrća, grožđa (osim za vino), aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom uključujući preradu ostataka iz proizvodnje,
– građenje i/ili opremanje objekata za preradu maslina, komine masline s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
– građenje i/ili opremanje objekata za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
– građenje i/ili opremanje objekata za obradu, punjenje i skladištenje meda s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
– građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom koji su u funkciji osnovne djelatnosti,
– kupnja mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme (uključujući tehnološku i informatičku opremu) za preradu, pakiranje, etiketiranje, skladištenje, manipulaciju,
– građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
– promidžba vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
– građenje objekata te kupovina opreme za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
– ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu za vlastite potreb

Prethodni članakUzgoj breskve je isplativ
Sljedeći članakZa novu poljoprivrednu opremu i mehanizaciju OPG-u 525 tisuća kuna iz IPARD-a
Kristijan Mavrek
Rođen je 14.03.1969. u Čakovcu. Diplomirani je politolog, s dugogodišnjim iskustvom rada u Ministarstvu financija i Razvojnoj agenciji grada Čakovca. Vlasnik je konzultantske tvrtke specijalizirane za pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. Rođen je 14.03.1969. u Čakovcu. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a pred završetkom je studija Master of European Studies (MES) na Fakultetu političkih znanosti (specijalistički poslijediplomski studij) – položeni svi ispiti, u izradi magistarski rad na temu Zajednička poljoprivredna politika EU (Common Agricultural Policy 2014-2020). Od 1991. – 2005. radio je u Ministarstvu financija - Carinska uprava RH, a od 2005. – 2009. u Razvojnoj agenciji Grada Čakovca kao direktor Agencije za pripremu EU projekata. Od 2010. vlasnik je tvrtke KAJA CONSULTING d.o.o. Čakovec - konzultantske tvrtke specijalizirane za pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj . Od 2010. do danas tvrtka je pripremila i provela 71 projekt od čega su 33 završena i isplaćena je potpora iz EU fondova (SAPARD i IPARD) poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji u iznosu od oko 70 milijuna kuna. Oženjen je i otac dvaju sinova.