Mlijeko magarice, hrana i/ili lijek?

53

""Predaja kaže da je Kleopatra, žena koja je vladala nekadašnjim Egiptom, ljepotu održavala svakodnevnim kupanjem u mlijeku magarica. Običnom narodu puno je važniji bio je učinak mlijeka magarice na zdravlje, posebice na bolesti kože i dišnog sustava. U narodu se od davnina vjerovalo da se ‘’hripavac’’ uspješno liječi mlijekom magarice radi čega je nazvan ‘’magareći kašalj’’. Osim toga, mlijeko magarice je svojim sastavom slično humanom mlijeku, te je korišteno u prehrani male djece. U Europi do prije stotinjak godina nerijetko su u neposrednoj blizini bolnica i sirotišta građene farme magarica čije se mlijeko koristilo u prehrani djece i liječenju bolesnika. Narodi Azije su znatno skloniji konzumiranju mlijeka kobila ili magarica, nerijetko ističući da time čuvaju svoje zdravlje. Osobito su skloni konzumaciji ‹›kumisa››, fermentiranog napitka koji sadrži do 2% alkohola.

Magareće mlijeko je posebno

Temeljno pitanje koje se nameće potrošačima je ‘’da li mlijeko magarice zbilja zdravo’’ i ‘’što ga čini posebnim’’. Mlijeko magarice ima niski udio mliječne masti (0,3-0,8%) što ga čini pogodnim za prehranu gotovo svih kategorija potrošača.

Jedna od najvažnijih odlika mlijeka magarice je njegova sličnost s humanim mlijekom. Ono je albuminsko mlijeko jer sadrži visok udio bjelančevina sirutke (oko 39%), što ga za razliku od kazeinskih mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) cini pogodnim u prehrani novorođ enčadi u prvim mjesecima života. Najzastupljenija komponenta mlijeka magarice je laktoza (5,8- 7,4%) radi čega je pogodno za preradu u fermentirane napitke.

Sadrži veću količinu zasićenih (67,5%) u odnosu na nezasićene masne kiseline (32,5%). Od nezasićenih masnih kiselina u najvećoj mjeri su zastupljene poželjne ω3 i ω6 masne kiseline koje ""povoljno djeluju na krvožilni, imuni i živčani sustav. Mlijeko magarice je tri puta bogatije kalcijem i fosforom u odnosu na humano mlijeko, a najčešće sadrži i znatno više željeza. Istraživanja su potvrdila da mlijeko magarice ima povećan sadržaj enzima laktoperoksidaze, laktoferina, lizozima, te imunoglobulina radi čega ima jako protuupalno i antimikrobno djelovanje. Primjerice, udio lizozima je nekoliko stotina puta veći u mlijeku magarice nego mlijeku krave. Budući da se često s omalovažavanjem spominje mlijeko magarice kao namirnica, kratko ćemo se osvrnuti na studije o njegovim ljekovitim učincima na zdravlje potrošača. Kliničke studije su potvrdile da je konzumiranje mlijeka magarica najbolji i najsigurniji način terapije kompliciranih slučajeva multiple intolerancije na hranu. Također, istraživanja potvrdila da djeca koja su alergična na kravlje mlijeko mogu bez problema konzumirati mlijeko magarice. Visoka koncentracija ranije spomenutog lisozima u mlijeku pogoduje zaštiti probavnog sustava od različitih infekcija. Istraživanja su ukazala da konzumiranje mlijeka magarice osim na djecu ima pozitivan utjecaj na razvoj adolescenata te zdravlje starijih osoba. Zapažen je pozitivan učinak u preveniraju visoke razine kolesterola, liječenju arterioskleroze, bolesti dišnog i imunog sustava, te rehabilitaciji pacijenata sa srčanim tegobama.

Konzumacija mlijeka

Mlijeko magarice se može konzumirati kao svježe, nakon mužnje ohlađeno i čuvano na temperaturi +4ºC (dva do tri dana) ili otopljeno (često se mlijeko smrzava na -20ºC i tako čuva do konzumiranja). Važno je ne zagrijavati ga na temperaturu veću od 40ºC. Može se preraditi u kumis (blagi alkoholni napitak) ili u neke druge proizvode (sapuni, šamponi, kreme za kožu i sl.). Zaključno, da li je mlijeko magarice hrana ili lijek? Ono u svakom slučaju više hrana i ne može zamijeniti farmaceutske pripravke, no može značajno pomoći u prevenciji i liječenju nekih bolesti. Međutim, svakako treba biti oprezan, posebice na higijenu mlijeka. Ono treba biti pomuzeno u higijenski dobrim uvjetima, potom procijeđeno, ohlađeno i tako čuvano do konzumacije. Svježe mlijeko u hladnjaku može biti čuvano dva do tri dana, a smrznuto i do pola godine. Stoga, treba paziti na zdravstvenu ispravnost mlijeka kako ne bi umjesto očekivanih pozitivnih učinaka doživjeli neugodnosti.

 
 
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLokalnim akcijskim grupama isplaćeno još 196 tisuća kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakZa ruralni turizam isplaćeno 426 tisuća kuna iz IPARD-a
Avatar
Redoviti profesor na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: uzgoj i korištenje goveda, uzgoj i korištenje konja, programi zaštite autohtonih pasmina. Rođen je 1969. godine. Diplomski studij okončava 1994. godine od kada je djelatnik Zavoda za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad obranio je 2001. godine na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. U znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora izabran je 2011. godine. Znanstveni interes usredotočen je na sustave i tehnologije proizvodnje govedskog mesa i kravljeg mlijeka, uzgoj i korištenje kopitara, suvremene biotehnologije i metode uzgoja, očuvanje farmskih genetskih resursa, etiku korištenja i dobrobit domaćih životinja. Na programu studija Agronomskog fakulteta koordinator je tri modula preddiplomskog, tri modula diplomskog i jednog modula poslijediplomskog studija te suradnik na više modula. Pod njegovim mentorstvom izrađeni su brojni diplomski radovi, četiri magistarska rada, te pet disertacija. Sudjelovao je u radu pedesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija. Kao autor ili koautor objavio je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka. Vodio je dva znanstvena te više razvojnih projekta. Kao autor/koautor objavio je sveučilišne udžbenike ''Konjogojstvo'' i ''Očuvanje biološke baštine u stočarstvu'', ''Sigurnost hrane'' te priručnik ''Jahanje''. Od 2004. nacionalni je koordinator za očuvanje animalnih genetskih resursa pri FAO. Aktivno sudjeluje u radu domaćih i inozemnih strukovnih udruženja (EAAP, IDF, DAGENE, ERFP). Dobitnik je ''Godišnje državne nagrade za znanost'' za 2000. godinu.