U svrhu očuvanja i zaštite domaće proizvodnje prvenstveno krumpira i rajčice provode se programi posebnog nadzora domaće proizvodnje i kontrolira se uvoz sjemenskog i merkantilnog krumpira, rajčice i pelargonija.
Zbog mogućnosti širenja ove bakterije površinskim vodama koje se koriste za natapanje poljoprivrednih kultura, te otpadnim vodama iz čipsara i pakirnica krumpira, važno je bilo uključiti i uzorkovanje vode u program posebnog nadzora. Labaratorijske analize vode se kontinuirano provode od 2009. godine od kad je Zavod za zaštitu bilja opremljen potrebnom opremom. Prema rezultatima dobivenim programom posebnog nadzora na Ralstonia solanacearum kao i analizama dostavljenih uzoraka krumpira, rajčice, pelargonija i uzoraka vode (broj se stabilizirao na približno 200 uzoraka godišnje), prisutnost uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuca rajčice još uvijek u Hrvatskoj nije potvrđena. Za razliku od uzoraka iz Hrvatske, na uzorcima konzumnog krumpira iz uvoza prisutnost bakterije Ralstonia solanacearum je potvrđena.
Posebni nadzor
Program posebnog nadzora smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice sustavno se provodi od 2001. godine u Hrvatskoj. Uključivanjem fitosanitarne inspekcije nakon 2007. godine povećava se broj pregledanih površina, broj uzetih uzoraka biljaka domaćina, gomolja krumpira i voda za laboratorijske analize. Tako osim krumpira u program posebnog nadzora uključeni su rajčica, pelargonije i korov paskvica (Solanum dulcamara).
Uzročnik bolesti
Uzročnik smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice je bakterija Ralstonia solanacearum. Bakterija je tipičan polifag koji parazitira na oko 200 biljnih vrsta. Za razvoj bolesti potrebna je velika vlažnost tla i temperatura iznad 15 °C. Od kultiviranih vrsta najznačajniji domaćini su krumpir, rajčica, pelargonija, paprika, patliđan, duhan, a od korovnih vrsta paskvica (Solanum dulcamara) i crna pomoćnica (Solanum nigrum). Karantenska bakterija začepljuje provodne snopove biljke uslijed čega dolazi do venuća (krumpir, rajčica, pelargonija), a na zaraženim gomoljima krumpira vidljivo je oštećenje provodnih snopova i može se primijetiti sluzav iscjedak. Gomolji krumpira sa „skrivenom zarazom“ smatraju se glavnim načinom prenošenja i širenja ove bolesti. Do „skrivene zaraze“ dolazi u nepovoljnijim uvjetima za razvoj ili kod otpornijih kultivara. To je jedan od najvažnijih načina širenja zaraze na veće udaljenosti, a širenje je moguće i kontaminiranom vodom za natapanje.
Simptomi bolesti
U slučaju pronalaska ove karantenske bakterije važno je na vrijeme uočiti simptome bolesti. Radi lakšeg snalaženja i prepoznavanja ove karantenske bakterije objavljujemo fotografije sa simptomima bolesti na krumpiru, rajčici i pelargoniji.
Krumpir
Prvi vidljivi simptomi na nadzemnim dijelovima krumpira se uočavaju pred cvatnju i u cvatnji kada lišće počinje mijenjati boju. Vršno lišće postaje žuto i gubi turgor. Gubitak turgora primjećuje se najčešće za najtoplijih dnevnih sati. Tijekom noći biljke se oporave, ali ipak nakon nekog vremena propadnu. Prizemni dio stabljike posmeđi, a kada se stisne iz njega izlazi sluzavi iscjedak. Ako zaraženi dio stabljike odrežemo i stavimo okomito u posudu s vodom, iz njezinih provodnih snopova izlaze sluzne niti. Bakterija naseljava provodne snopove koje začepljuje, a posljedica toga je venuće biljke.
Najuočljivija zaraza ovom karantenskom bakterijom vidljiva je na zaraženim gomoljima. Često se može primijetiti sluzavi iscjedak, koji se izlijeva oko okaca ili pupka. Iscjedak je ljepljiv pa se na njega vežu čestice zemlje ili prašine, što katkada može maskirati zarazu. Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravo, jer sve promjene na njihovom vanjskom dijelu ovise o tome koliko se zaraza proširila unutar gomolja. Ako zaraženi gomolj, pa makar izvana izgleda zdravo, presiječemo, vidjet će se smeđi prsten koji potječe od nekroze provodnih snopova. Međutim to još ne mora biti znak da je krumpir napadnut ovom opasnom bakterijom.
Neke gljive (Fusarium spp., Verticilium spp.), herbicidi ili fiziološke promjene također mogu uzrokovati promjene u boji provodnih snopova, ali ne i pojavu sluzi. Tipično za ovu bakteriju jest pojava bakterijske sluzi. Ukoliko je gomolj krumpira zaražen, na presjeku je vidljiva promjena boje u zoni provodnih snopova. Stavimo li zaraženi gomolj u komoru s visokom vlagom 24 – 48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak. Posadimo li takve zaražene gomolje, trunu u tlu, često ne daju novu biljku i kontaminiraju tlo. Kad se ipak iz zaraženih gomolja razvije biljka, ona je također zaražena. Zaražene biljke daju manje gomolja, koji su uz to i zaraženi.
Rajčica
Prvi vidljivi simptomi na rajčici se uočavaju pri kraju cvatnje na najmlađem lišću koje vene i propada. Pod povoljnim uvjetima okoliša (temperatura tla oko 25 °C, visoka vlažnost) dolazi do uvenuća jedne strane ili cijele biljke u roku od nekoliko dana što završava njenim propadanjem. Pod nepovoljnim uvjetima za razvoj ove bolesti (temperatura tla niža od 21 °C) može se na stabljici razviti adventivno korijenje. Provodno tkivo stabljike poprima smeđu boju. Ako stabljiku poprečno prerežemo vide se kapljice bijele ili žućkaste bakterijske sluzi.Pod nepovoljnim uvjetima za razvoj ove bolesti (temperatura tla niža od 21 °C) može se na stabljici razviti adventivno korijenje. Provodno tkivo stabljike poprima smeđu boju. Ako stabljiku poprečno prerežemo vide se kapljice bijele ili žućkaste bakterijske sluzi.
Pelargonija
Prvi vidljivi simptomi bolesti na pelargonijama pojavljuju se na najmlađem lišću, dok kod jačeg napada dolazi do venuća cijele biljke. Vidljivi simptomi očituju se u venuću lišća koje poprima oblik kišobrana, te se uočava žućenje lišća u obliku slova V i na kraju cijela biljka vene i propada. Pravilnikom o provođenju sustavnog istraživanja i mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća krumpira i rajčice, koju prouzrokuje bakterija Ralstonia solanacearum. Kako bi se spriječilo unošenje i širenje Ralstonia solanacearum – uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice potrebno je nastaviti s provođenjem preventivnih fitosanitarnih mjera i programom posebnog nadzora radi sprječavanja njezina unošenja i širenja u Republiku Hrvatsku.
){kind=link}