Šest prirodnih sredstava za smirenje i kako ih primijeniti?

41

""Činjenica je da mi ne možemo izbjeći stresne situacije. Naša najbolja obrana je olakšati napetost što je brže moguće, po mogućnosti ne s lijekovima ili nekim žestokim pićem, nego radije uz pomoć nekog prirodnog ‹›trankvilizanta» (sredstvo za smirenje). Dakle, sa sredstvom koje će smiriti nerve, ali neće istovremeno smiriti i umrtviti životnu energiju ili vas dotući nizom neželjenih nuspojava.

Ovdje je navedeno šest takvih prirodnih pomoćnih sredstava, koja su se pokazala najboljima tijekom znanstvenih ispitivanja. Upamtite: ovo su prirodna pomoćna sredstva, koja brzo olakšavaju napetost i koja pomažu u svladavanju stresova. Međutim, ako vaš nemir i tjeskoba i pored toga ne prestaju ili postaju pretjerani, potrebno je konzultirati liječnika.

1. Preuveličajte ili ‘’napuhivanje’’stresa

Ako se ne želite slomiti pod stresom, pokušajte nešto potpuno suprotno, to jest pokušajte na neki način, na primjer, prasnuti u smijeh. Srdačan, krepak smijeh općenito se smatra jednim od najboljih načina da se neutralizira stres, Međutim, često je teško prisiliti se na smijeh u nekoj napetoj situaciji. Ipak, eksperti su izmislili tehniku koja pomaže – u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu. S ciljem da se olakša napetost, ta se metoda sastoji u tome da se situacija “napuše” nesrazmjerno – do točke apsurdnosti i komičnosti. To može potaknuti smijeh i olakšati neugodnu situaciju. Preuveličavanjem, pretjerivanjem situacije do točke besmislenosti, počinjete se smijati sami sebi. To pomaže da postavite situaciju u perspektivu. A perspektiva je prirodno smirenje, jer stres obično nije uzrokovan situacijom, nego načinom kako mi vidimo situaciju.

2. Smiriti se možete uz pomoć muzike

Muzika može pomoći umiriti pacijente u zubnim ambulantama. Većina eksperata kaže da relaksirajuća muzika mora biti spora, tiha i instrumentalna, jer tekst pjesme može također negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, nemojte očajavati ako vam je Bach dosadan. Eksperimentirajte sami sa sobom kako biste pronašli što na vas najbolje djeluje.

3. Hodajući izmaknite se napetosti

15 minuta hodanja može imati veći smirujući učinak nego neki lijek za smirenje. Istraživači sada počinju otkrivati u kolikoj mjeri jedno kratkotrajno hodanje može vas osloboditi zabrinutosti i tjeskobe. Ispitanici su se nakon hodanja osjećali manje napeti i više krepkiji.

""

4. Razgovarajte s povjerljivom osobom

Jeste li nervozni i napeti zato što ćete morati održati neki govor, bojite se da ćete dobiti otkaz na poslu, ili ste pred rastavom braka? Podijelite s nekim taj svoj nemir i zabrinutost. Izražavajući svoj strah, vi ga točno definirate i locirate. Katkada, onaj koji sluša takvu ispovijest, posebno onaj koji je već doživio isti problem, može odstraniti osjećaj izolacije koji često pogoršava emocionalni stres. Ono što uzrokuje stres i napetost mi često zadržavamo u sebi. Pronađite nekoga u svom životu s kim možete razgovarati kad počinjete osjećati zabrinutost. Ako se odlučite razgovarati, ovdje je nekoliko smjernica za to ispovijedanje, otvaranje prema drugom. Otvorite se samo onome tko stvarne vodi brigu o vašim interesima, razgovarajte s onim tko stvarno sluša. Ako osjetite da se slušalac dosađuje ili je nekoncentriran, on je vjerojatno upravo takav. Pripazite na nagle, iznenadne porive da govorite: ako se odlučite ispovijedati, pričekajte jedan sat i vidite da li još uvijek isto osjećate.

5. “Isperite” iz sebe zabrinutost

Kupka koja najbolje relaksira je ona s temperaturom vode od 37.5°C – 38.5C°. Za razliku od toga, mnogo toplija voda “šokira” nervni sustav, uzrokujući da se mišići stisnu. Međutim, umjereno topla voda smiruje čovjeka, povećavajući krvnu cirkulaciju, i opuštajući mišiće. Stručnjaci smatraju da zagrijavanje tijela može čak uzrokovati biokemijske promjene u organizmu, koje induciraju, između ostalog i dublji, čvršći san.

6. Regulirajte ritam disanja

Kad nastupi zabrinutost, srce ubrzava rad, disanje postaje površne i ubrzano. Međutim, obrnuvši simptome stresa – tj. dišući polagano i duboko – može vam uspjeti umiriti sebe gotovo trenutno. Duboko disanje uzrokuje da tijelo otpušta umirujuće hormone – endorfine. Tehnika je jednostavna. Polako udahnite kroz nos, ugodno šireći trbušnu stijenku, a nakon toga grudni koš. Tada otpuštajte dah opet kroz nosi to sporije nego što ste udisali te tiho izgovarajte: Opusti se. Odredite, npr., neke situacije u kojima ćete duboko disati, kroz jednu ili dvije minute tijekom dana. Recimo, kad god se zatvore vrata vašeg ureda ili kad zazvoni telefon. Kad dođete kući prakticirajte tehniku dubokog disanja kroz 10 minuta. Nakon nekoliko mjeseci, možda čak i tjedana, počet ćete automatski disati sporo i duboko kad god ste napeti ili tjeskobni.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBiskupski kolač
Sljedeći članakIzradite sami vlastito klijalište
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.