Prvi dio članka možete pogledati OVDJE

Postoji čitav niz omiljenih vrtnih biljaka s kojima bi zbog jakog otrovnog djelovanja trebalo postupati s oprezom. Ako su kojim slučajem ipak prisutne u vašem vrtu, pazite kako s njima postupate.

Božikovina (Ilex aquifolium)

Božikovina je zimzeleni dekorativni grm i kod nas je zaštićena vrsta, što znači da je zabranjeno u prirodi trgati grane, čupati i presađivati božikovinu. Pripada skupini trnovitog bilja koje bi bilo bolje izbjegavati u vrtu kako se djeca ne bi ozlijedila igrajući se pokraj nje. Također treba jako paziti da dijete ne pojede crveni plod, jer je vrlo otrovan. Velika doza, u pravilu 30-ak bobica, može izazvati mučninu, povraćanje, proljev i bol u trbuhu, a u težim slučajevima i smrt.

Dunjarica (Cotoneaster sp.)

Dunjarica je vrlo popularan listopadni ili zimzeleni grm služi kao pokrivač tla, osobito na nagnutim terenima, jer zadržava tlo svojim jakim korijenom. Ima bijele do roze cvjetove i atraktivne bobice narančaste do crvene boje, koje su otrovne, ali potrebna je veća količina kako bi se uzrokovali simptomi trovanja. Doduše, za kućne ljubimce ili djecu rizik od ozbiljne reakcije je puno veći. Konzumiranje bobica utječe na srce, jetru, bubreg ili mozak. Ako djeca slučajno progutaju mali broj bobica, razvijaju se slabi simptomi mučnine, povraćanja, bolova u trbuhu, a može se javiti i proljev. Simptomi se mogu javiti tek za nekoliko sati. Ova biljka također može izazvati iritaciju kože, svrbež i dermatitis. Ozbiljno trovanje je rijetkost.

Lovorvišnja (Prunus laurocerasus)

Lovorvišnja je vrlo čest zimzeleni grm. Najčešće se sadi u formi živice jer čini gust i visok tamnozeleni zid velikih i sjajnih listova. Jako dobro podnosi rez. Svi su dijelovi biljke otrovni, pa treba jako pripaziti. Konzumacijom se javljaju sljedeći simpotomi: dahtanje, slabost, uzbuđenje, grčevi, konvulzije, zatajenje dišnog sustava i središnjeg živčanog sustava nakon čega slijedi koma, a onda i smrt.

Kalina (Ligustrum sp.)

Kalina je vrlo čest grm za živice zbog svog brzog i gustog rasta te istodobno niske cijene. To je bjelogorica, ali veći dio zime zadržava listove. Cvate u svibnju, a plodovi (male ljubičaste do crne bobice) javljaju se u jesen. Ako se progutaju, svi dijelovi biljke mogu izazvati probleme jer otrovni spojevi koji koji se nalaze u biljci uzrokuju bol u trbuhu, mučninu, povraćanje, proljev, glavobolju, slabost, te pojavu hladnog znoja. Ako konji pojedu kalinu, mogu uginuti, dok ptice bez problema mogu jesti njene plodove.

Tisa (Taxus baccata)

Tisa je zimzelena biljka tamnozelenih iglica. Crveni primamljivi plodovi javljaju se samo na ženskim biljkama. Vrlo je česta kao živica ili kao soliterna ukrasna biljka u kontinentalnom dijelu Hrvatske, iako se može naći i u Istri. Otrovni su svi dijelovi biljke, osim crvene ovojnice (arilus) oko crne sjemenke. Kako su plodovi jako mali, dijete vrlo lako može progutati sjemenku koja, među ostalim, uzrokuje sljedeće simptome: povraćanje, proljev, vrtoglavicu, raširene zjenice, bljedilo, crvene krugove po tijelu, teško disanje, poremećaj krvotoka, bol u jetri i bubrezima te gubitak svijesti. Svakako treba izazvati povraćanje te što prije stići do prve zdravstvene ustanove.

Šimšir (Buxus sempervirens)

Šimšir je bjelogorični zimzeleni grm vrlo popularan u hortikulturi. Koristi se za obrube i nisko oblikovane živice oko gredica sa sezonskim cvijećem, za obrubljivanje terasa, kao manje ukrasno stablo ili za oblikovanje raznih oblika (topiari). Cvate u proljeće sitnim žutim cvjetovima, koji se nalaze u skupinama i imaju blijedozelen ili smeđ bobičasti plod. Cijela biljka je otrovna. Svi dijelovi šimšira mogu uzrokovati bolove u trbuhu, a katkad, kod osjetljivih ljudi i djece, lišće može u dodiru s kožom izazvati iritacije, a prodiranje soka u ozlijeđenu kožu može biti opasno. Ne dirajte i ne trgajte ga golim rukama.

Mrazovac (Colchicum autumnale)

Mrazovac je lukovičasta biljka koja cvate u jesen. Slična je šafranu, ali šafran cvate u proljeće. Cvjetovi se javljaju prije listova. Otrovna je cijela biljka ako ju se pojede. Nakon gutanja, početni gastrointestinalni simptomi javljaju se tijekom prva 24 sata nakon čega slijede teži simptomi, uključujući konvulzije, kardiovaskularni kolaps, zatajenje više organa i pojavu krvnih ugrušaka širom tijela. Novi simptomi se mogu pojaviti nakon nekoliko dana: mišićna slabost i progresivna paraliza koja uzrokuje respiratorni arest. Simptomi trovanja nalikuju onima kod trovanja arsenom i za sada nema poznatog protuotrova.

Obični likovac (Daphne mezereum)

Obični likovac je listopadni ukrasni grm zaobljenih listova koji cvate u proljeće mnoštvom ljubičastih sitnih cvjetova. Javlja se i kao divlja biljka. Svi su dijelovi biljke, uključivši i crvene jagodičaste plodove jako otrovni kako za ljude tako i za domaće životinje. Ukoliko se primamljive bobice progutaju, može se javiti žeđ, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, a može doći i do oštećenja bubrega. Simptomi mogu trajati danima, a 10-15 bobica mogu djelovati smrtonosno.

Zlatna kiša (Laburnum x watereri ‘Vossii’)

Zlatna kiša je predivno malo stablo koje u proljeće cvate u dugačkim žutim grozdovima, po kojima je biljka i dobila narodno ime. Kasnije se javljaju mahune. Čitava biljka je jako otrovna, a posebno sjemenke. Zbog toga ne treba dozvoliti djeci da beru cvjetove, niti da se igraju mahunama. Nakon gutanja može doći do povraćanja, pospanosti, slabosti, nedostatka koordinacije, znojenja, bljedila, glavobolje, poteškoće s vidom, te nepravilnog rada srca. Kod uživanja većih količina postoji životna opasnost.

Ricinus (Ricinus communis)

Ricinus je ukrasni grm, koji u kontinentalnoj Hrvatskoj ne može prezimiti, pa ga je potrebno sijati svake godine, te ga se zapravo može okarakterizirati kao jednogodišnju ukrasnu biljku. To je vrlo dekorativna biljka ogromnih svijetlo ili tamnije zelenih do purpurnih listova i prekrasnih cvjetova, a kasnije i bodljikavih tamno crvenih plodova. Ricinus je opisan u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najotrovnija biljka na svijetu. Uprkos tome, poput oleandra, i ricinus se može pronaći u mnogim vrtovima širom svijeta. Otrovna je sjemenka, a konzumiranje četiri do osam sjemenki izaziva fatalne posljedice. Otrov u sjemenkama može dovesti do osjećaja pečenja u ustima i grlu, intenzivne bolove u trbuhu i krvavu stolicu. Ukoliko se ne liječi na vrijeme, ricinus vas može ubiti.

Ciklama (Cyclamen persicum)

Ciklama se može saditi u vrtu, ali i u posudama, pa može biti sobna biljka. Listovi ove biljke srcolikog su oblika, zelene su boje sa svjetlijim mrljama na gornjoj površini. Svaki cvijet ima pet malih lapova i pet latica karakterističnog oblika i položaja. Najviše se otrovnih tvari nalazi u otrovnom gomolju koji nadražuje sluznicu, izaziva grčeve u želucu, mučninu i proljev, pa nakon kontakta s ovom biljkom ruke treba dobro oprati.

Prethodni članakInformacija proizvođačima jabuka i mandarina o izvanrednim mjerama u sektoru voća
Sljedeći članakNjemačka traži odgajatelje
dr. sc. Marko Petek
Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine i doktorirao 2009. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Suradnik je na projektu 'Optimalna gnojidba za povrće visoke nutritivne kvalitete' u sklopu kojega je obranio svoj doktorski rad 'Mineralni sastav cikle (Beta vulgaris var. conditiva Alef.) pri organskoj i mineralnoj gnojidbi' 2009. godine. Također, suradnik je na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 'Smjernice za kontroliranu ishranu vinove loze i proizvodnju vina', te VIP projektima Ministarstva poljoprivrede 'Ishrana vinove loze - preduvjet kvalitete grožđa i vina’ i 'Kontrolirana ishrana vinove loze, vinogradarski položaj i kvaliteta vina’. Sudjelovao je u pripremi i izvođnju nastave na dodiplomskom, preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na 6 modula. Dobitnik je nekoliko CEEPUS i ERASMUS stipendija u skopu kojih je boravio u Makedoniji, Švedskoj, Poljskoj, Grčkoj i Litvi. Također, dobitnik je stipendije Hrvatske zaklade za znanost 2013. godine u trajanju od 6 mjeseci u Perthu (Australija) za projekt 'Mehanizmi remobilizacije cinka iz vegetativnih tkiva u zrno koristeći mapirajuće populacije di-haploidnog ječma'. Objavio je 36 znanstvenih radova, te veći broj sažetaka, sudjelovao je na 10 nacionalnih i 10 međunarodnih skupova. Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, International Society for Horticulture Science (ISHS) i International Society of Trace Element Biogeochemistry (ISTEB).