Koji je omjer koprive i vode u svrhu prirodne prihrane za povrće, voće i vinovu lozu?
Prihrana se može provesti natapanjem ili folijarno (prskanjem lista). Prihrana natapanjem se radi tako da se pripravak koprive (koji je prije fermentirao) razrijedi s vodom u omjeru 1 (pripravka koprive) : 10 (obične vode) i s tim se natapa bilo povrće, loza ili voćka, što bi bilo dobro ponoviti svaki tjedan u razdoblju intenzivnog porasta ili kako se to vremenski provodi kod upotrebe UREE ili KAN-a. Što se tiče folijarnog korištenja, za povrće se koristi omjer 1 (pripravka koprive) : 50 (obične vode), a za lozu i voćke, budući da one imaju nešto otpornije lišće, 1 (pripravka koprive) : 40 (obične vode). Ovdje treba naglasiti da se pripravci za gnojidbu i zaštitu različito pripremaju.

dr. sc. Dean BAN

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKorištenje peluda u pčelinjoj zajednici
Sljedeći članakKako na proljeće spriječiti pojavu bolesti jabučastog voća?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.