Gnojidba pitanje br. 33

26

Kako mogu koristiti mineralno gnojivo Yara Mila complex u vrtu za uzgoj povrća (prije sadnje, za vrijeme sadnje, nakon sadnje), je li potrebno otopiti to gnojivo u vodi?
Gnojiva YaraMila CROPCARE su jednako, kao i YaraMila Complex, granulirana NPK gnojiva s mikroelementima na sulfatnoj osnovi. Primjenjuju se unosom u tlorasipanjem. Granule se nakon unosa brzo tope u vlazi tla, tako da su odmah dostupne biljkama. YaraMila Cropcare primijenjuje se u uzgoju intenzivnih kultura, osobito povrća, voća i drugih usjeva osjetljivih na klor iz kalijeva klorida. Svaka granula ima jednak sastav, tako da sve bitne sastojke dodajemo jednom primjenom. Iskoristivost hraniva od strane biljke gotovo je 100%, pa čak i fosfora na svim tipovima tla, kao što su zaslanjena tla, pri povišenom pH, te na tlima slabo opskrbljenim tim hranivima. Upotrebu prilagodimo zahtjevima kultura. Tako ih možemo primijeniti za osnovnu gnojidbu prije sjetve/sadnje, kao i za prihranu spomenutih kultura. Dakle, može se davati u sve tri varijante (prije, za vrijeme i nakon sadnje), oivisno o kulturi preporuča se od 500 – 700 kg/ha (50-70 kg na 1000 m2) uproizvodnom ciklusu.
CIPRO d.o.o.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 521
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 98
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.