Kako se bere menta? Da li se reže cijela stabljika ili se pobiru samo listovi?
Paprena metvica ili menta bere se (ili na većim površinama kosi) po lijepom i sunčanom vremenu, na visini od 5-10 cm od zemlje. Berba se obavlja kad je masa listova najveća, neposredno prije cvatnje, obično dva puta godišnje, a ako se zalijeva i do četiri puta godišnje. Nakon branja vršni dio i listovi odvajaju se od peteljke i suše na suhom i zračnom mjestu, zaštićenom od izravnog sunčevog svjetla, ili u sušarama na temperaturi od 35-40°C. Dobro osušen list ima sačuvanu prirodnu boju i karakterističan, ugodan miris. Za jedan kilogram suhog lista potrebno je oko 5 kg svježeg. Listovi se čuvaju u višeslojnim papirnatim vrećama, ili u kućanstvu u zatvorenim staklenkama, na suhom i tamnom mjestu. Koriste se za pripremu osvježavajućih i ljekovitih čajeva ili kao začin. Svježi listovi mogu se cijeli ili narezani, zaledili u posudicama za led i koristiti za dekoraciju jela i pića.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakKako suzbiti granotoč na orahu?
Sljedeći članakDarovni ugovor se ne poklapa s ostavinskom raspravom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.