Podignuo sam nasad smilja, a iz male količine posađene (1000 kom) prije dvije godine, veliku teškoću stvarao mi je korov koji je rastao u neposrednoj blizini biljke, tako da sam isti morao ručno pažljivo čupati. Planiram položiti malč foliju kako bih zaštitio sadnice od korova. Na širinu folije od 0.5 m bih formirao dvored od 30 cm razmaka od sadnica, što bi davalo po 10 cm folije sa strane. Takvim polaganjem se nadam da ne bih samu sadnicu previše «zagušio» s previše folije. Zanima me vaše mišljenje o ovom naumu?
Malčiranje ili prekrivanje tla polimernim (polietilenskim, PE) filmovima ili folijama agrotehnička je mjera koja se koristi radi poboljšanja uvjeta uzgoja i olakšavanja njege uzgajane kulture tijekom vegetacije. Primjenom crnih, prozirnih (transparentnih) i poluprozirnih (fotoselektivnih) filmova povećava se temperatura tla, što izravno utječe na rast biljaka, dozrijevanje, te prinos i njegovu kvalitetu. Pored navedenog, malčiranje tla ima niz prednosti u odnosu na neprekriveno tlo: smanjeno je zbijanje tla i stvaranje pokorice, evaporacija vode i ispiranje hraniva u dublje slojeve tla i podzemne vode svedeni su na najmanju mjeru, znatno je smanjena erozija tla vodom i vjetrom, rast korova je onemogućen ili reduciran, a proizvod je čistiji i zdraviji jer nije u dodiru s tlom kao izvorom biljnih patogena. Za malčiranje tla koriste se folije debljine od 15 do 50 μm, ovisno o željenoj duljini trajanja pokrivanja tla. Uobičajeno je da folije za malčiranje traju jednu vegetacijsku sezonu. U određenim slučajevima, kada je primarna funkcija malčiranja zaštita od korova, poželjno je da vijek trajanja bude i višestruko duži, pa malč folija treba biti dovoljne čvrstine i otpornosti na vremenske uvjete. U kombinaciji s malčiranjem najčešće se primjenjuje i navodnjavanje kapanjem, kojim se provodi i prihrana. Voda i hranjiva dodaju se u zonu ukorjenjavanja biljaka, pa je sustav ekonomski i ekološki koristan, ali i neophodan u razdoblju zakorjenjivanja višegodišnjih biljaka. Za kulture koje se uzgajaju tijekom ljeta, kao i u priobalnim područjima, previsoka temperatura tla može biti negativni čimbenik rasta i razvoja, pa se za malčiranje koristi bijela ili dvoslojna bijelocrna folija, kako bi se Sunčevo zračenje reflektiralo i spriječilo podizanje temperature tla znatno iznad optimuma. Folija se postavlja strojno ili ručno, ovisno o veličini površine, a takva može biti i sadnja. U slučaju uzgoja smilja u dvoredovima na malču PE filma, minimalni je razmak između redova 50 cm, a 30 cm između biljaka u redu. Sadnja u trokut omogućit će bolju iskoristivost svjetlosti, koja je smilju, kao heliofitnoj biljci, neophodno potrebna. Minimalna širina folije je 80 cm, a širina razmaka između traka ovisi o raspoloživoj mehanizaciji za njegu usjeva i berbu.

izv. prof. dr. sc. Ivanka ŽUTIĆ

Prethodni članakMinistar Tolušić potpisao ugovore vrijedne 13 milijuna kuna s poljoprivrednim školama
Sljedeći članakOdržan 2. AgroAdvent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.