Navodno, osim prehrambene vrijednosti badem ima i ljekovita svojstva. Da li je to točno i kod kojih zdravstvenih tegoba pomaže?
Badem je izrazito cijenjen orašasti plod, često ga nazivaju “kraljem među sjemenkama”. Veoma je dobar izvor energije. 100 g badema ima kalorijsku vrijednost 578 kcal ili 2416 KJ. Sadrži 50,6% lipida, 21,3% proteina i 19,7% ugljikohidrata (prevladava saharoza). Bogat je vitaminom E (26 mg% ili 173% RDA), vitaminima B skupine (riboflavin, niacin, tiamin). Od minerala sadrži znatne količine kalcija (248 mg tj. 25% dnevnog preporučenog unosa), magnezija (275 mg), mangana (2,5 mg), cinka (3,4 mg), željeza (4,3 mg), bakra (1,1 mg), fosfora (474 mg). Kalcij je važan za zdravlje koštanog sustava pa su bademi odličan izvor kalcija za osobe alergične na mlijeko i mliječne proizvode. 30 grama badema sadrži istu količinu kalcija kao četvrtina šalice mlijeka. E vitamin je snažan antioksidans, a magnezij pomaže pri očuvanju srca i krvnih žila. Bjelančevine iz badema mogu zamijeniti one iz mesa pa su bademi pogodni u prehrani vegetarijanaca. U kožici badema nalazi se dvadesetak flavonoida koji pojačavaju antioksidativno djelovanje. Kliničkim studijama ustanovljeno je da bademi zahvaljujući nezasićenim masnim kiselinama mogu znatno reducirati razinu kolesterola. Pomažu i kod žgaravice. Dovoljno je pojesti 1 – 3 jezgre za njeno otklanjanje. Nekada su se koristili za olakšanje bubrežnih bolova, kašlja i bronhitisa te kao preventiva i lijek protiv hemoroida.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Prethodni članakSadnice ne odgovaraju deklaraciji, kome prijaviti?
Sljedeći članakZadnje zaštite i skladištenje mrkve
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.