Od drijenka se dobija, navodno, izvrsna marmelada. Kakav je postupak?
Sastojci: 2 kg plodova drijenka, 500 g šećera Zrele plodove oprati i staviti prokuhati u malo vode. Kad omekšaju, ocijediti ih i propasirati. Smjesu pomiješati sa šećerom i stalno miješajući kuhati do željene gustoće. Uliti vruću marmeladu u čiste, zagrijane staklenke.

PEKMEZ
Posebno je na cijeni stari narodni recept za pekmez od drijenka koji se ne kuha. Zreli drijenak treba oprati i dobro zgnječiti rukama zbog lakšeg pasiranja. Na 1 kg propasiranog, sirovog drijenka dodati 1 kg šećera u prahu i neprekidno miješati 2-3 sata. Staviti u čiste manje staklenke i koristiti za premazivanje blagdanskih kolačića ili kao dodatak uz meso, poput brusnica.

Liker od drenjina: drenjine staviti u staklenku sa širokim grlom, posipati šećerom i dodati rakiju. Ostaviti 45 dana staklenku na suncu ili toplom mjestu, a zatim procijediti.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Prethodni članakPrva hrvatsko-slovenska registracija zaštićene oznake izvornosti”Istarski pršut”
Sljedeći članakCrvljivost jabuke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.