Posijao sam 1,5 ha tritikala, a ima dosta trava. Da li se može od njega raditi sjenaža sa silokombajnom i, ako može, kada se sprema? Da li joj treba išta dodavati prilikom gaženja?
Od tritikalea se može pripremati kako silaža tako i sjenaža, a razlika je u sadržaju vode. Ako radite silažu – masa se odmah gazi i sabija, a kod sjenaže prvo se pokosi i ostavi masa par sati da se prosuši i nakon toga se sprema. Radi se sa silokombajnom, ali morate imati prilagođen “heder” za travu.Kako bi se ubrzala i pospješila fermentacija, preporučuje se dodavanje određenih sastojaka. Silaža od tritikalea se može napraviti i bez dodavanja bilo čega. Postoje određeni preparati na tržištu koji se dodaju prilikom pripreme sjenaže. Kod nas imamo nekoliko njih, a jedan je Sili Ali 4×4 (Alltech), a drugi preparat je od kompanije Sano d.o.o. Bitno je dobro ugaziti masu. Drugi način spremanja tritikalea je u rolobale.

G. L.

Prethodni članakNativni propolis
Sljedeći članakOsnovna gnojidba voćnjaka i vinograda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.