Zašto su nam sva stabla oraha puna žutog lišaja, dali je to neka bolest? I zašto nam se na livadi prvo pojavio mali krug svjetlije trave od ostale koji se sad proširio gotovo po cijelom travnjaku?
Lišaj je simbiozna zajednica mahovine i gljiva. Lišaj se obično javlja na voćkama koje nisu održavane, tj. na kojima nisu provođena zaštitna prskanja. Orah je kultura koja ne zahtjeva pretjeranu primjenu zaštitnih sredstava, a često se ni ne prskaju zbog svoje veličine. Stoga se na njima često znaju pojaviti žuti lišajevi. Što se tiče zdravstvene ispravnosti stabla, te lišajeve nije potrebno uklanjati jer ne čine neku štetu. Međutim, ako ih se ipak želi ukloniti to se može napraviti fizičkim odstranjivanje pomoću grube četke. Održavanje voćke čistom od lišaja postiže se rezidbom (krošnji se daje prozračnost te se smanjuje zadržavanje vlage u krošnji) i prskanjem bakrenim preparatima u razdoblju kada nema vegetacije (ujesen ili na proljeće). Što se tiče svjetlije trave, iz priložene slike teško je utvrditi na koji se točno dio misli i što bi bio uzrok. Trava može posvijetliti uslijed nedostatka vlage u tlu (pa dolazi do sušenja), zbog previše vlage u tlu (gušenje i trulež korijena), nedostatak hraniva (iako je mala vjerojatnost da se nedostatak hraniva javi tako da bude na samo jednom mjestu na parceli, pa se proširi dalje), a može biti i napad neke od bolesti.

dr.sc. Goran FRUK

Prethodni članakIzmjena Pravilnika o inspekciji voća i povrća
Sljedeći članakOdržano 13. natjecanje u oranju Karlovačke županije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.