Zanima me kako i koja je detaljna procedura kod nabave sjemena maka? Kako u Hrvatskoj funkcionira cijeli sustav s proizvodnjom i prodajom, i može li se kod nas posaditi 2 ha maka? Koliko je sigurno tržište otkupa maka?
U Hrvatskoj se može uzgajati samo uljani mak za sjeme. Za sjetvu treba upotrijebiti kalibrirano i tretirano sjeme poznate sorte i određene kategorije. Za naše ekološke uvjete pogodne su mađarske i slovačke sorte uljanog maka (vidjeti EU sortnu listu, 2015., www.hcphs.hr). Najbolju klijavost i energiju klijanja ima krupno (promjera iznad 1 mm) i teško sjeme iz prethodne žetve. U nekim državama koristi se pilirano sjeme maka koje ima povećan obujam te je prikladnije za preciznu sjetvu. Sjeme maka se može naručiti kod neke sjemenske kuće u državi članici EU (npr. Research and Breeding Stations Maly Šariš, Research Institute of Plant Production Pieštany, National Agricultural and Food Centre Slovakia) i preuzeti pouzećem (poštom) ili kupiti preko nekog od naših uvoznika sjemena. Kod nas nema organizirane proizvodnje maka na velikim površinama, a isto tako ni otkupa. Za otkup sjemena maka mogu biti zainteresirane tvrtke koje pakiraju mak i prodaju ga u trgovinama kao što su Šafran, Podravka, itd. Međutim, one traže za otkupiti relativno velike količine maka standardne kvalitete. Zbog sadržaja alkaloida u tobolcima, pravna ili fizička osoba dužna je najkasnije u roku od 30 dana od datuma sjetve uzgoj maka prijaviti Ministarstvu poljoprivrede RH, odnosno poljoprivrednoj inspekciji. Prijavu uzgoja maka na Obrascu 2 iz “Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu” (NN 18/2012.) proizvođač treba dostaviti poljoprivrednoj inspekciji najkasnije do 1. svibnja tekuće godine.

prof.dr.sc. Milan POSPIŠIL

Prethodni članakKako fermentacijom napraviti voćno vino od šipka ili nara?
Sljedeći članakNepravda na poslu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.