U pogledu izgradnje prilazne ceste – ako je zemljište na kojem se cesta treba graditi u vlasništvu općine ili Hrvatskih cesta, ne bi smjeli bez njihove suglasnosti sami graditi priključak na obilaznicu. Pravilno su vas savjetovali da za takve radnje trebate imati projekt, odnosno građevinsku dozvolu, te suglasnost vlasnika. Ako biste sami sagradili prilaznu cestu na tuđem zemljištu, tada vas vlasnik zemljišta može tužiti za smetanje posjeda, te naknadu štete, i također podliježete nadzoru građevinske inspekcije. Trebate prvo ustanoviti tko je vlasnik spornog zemljišta, s obzirom da imate saznanja da Hrvatske ceste i općina ne priznaju međusobna prava i obveze iz sklopljenih ugovora. O izgradnji prilaznih cesta možete pregovarati samo s vlasnikom zemljišta na kojem se cesta treba izgraditi, a ako ne možete postići sporazum, možete vi ili općina tražiti da sud svojom odlukom osnuje pravo građenja, ali nakon što putem suda ishodite to pravo da biste mogli graditi trebate imati svu dokumen
Najbolje je informirati se izravno u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr). Za sadnju oraha može se ostvariti pravo na potporu ako zadovoljavate sve uvjete propisane Pravilnikom za 2016. godinu. Međutim, temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja koji se odnosi na 2015. godinu, korisnik koji ima proizvodnju oraha mogao bi ostvariti pravo na sljedeće potpore:
• Osnovno plaćanje – zelena praksa
• Zeleno plaćanje
• Plaćanje za mlade poljoprivrednike (mlađi od 40 godina)
• Proizvodno vezana potpora – za voće
• Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene – 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada
• Mjera 11 Ekološki uzgoj – 11.1 Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (za višegodišnje nasade prve 3 godine) – 11.2 Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksa i metoda (za višegodišnje nasade 4. i 5. godinu)
• Mjera 13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima – 13.1. Plaćanja u gorsko planinskim područjima, – 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima, – 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima. Minimalna površina za primanje izravnih plaćanja – 1 hektar.
Minimalna površina za IAKS mjere ruralnog razvoja (10, 11, 13) – 0,05 ha, uz uvjet da je veličina poljoprivredne površine poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 ha upisane u Upisnik PG i ARKOD. Iznimno, proizvodno vezana potpora za voće, dodjeljuje se za najmanje 2 prihvatljiva hektara voćnjaka, te se može ostvariti za prvih 10 prihvatljivih hektara voćnjaka. Agencija za plaćanja na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva, donosi Odluku o ulasku u sustav potpore, a kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu koju korisnik mora zadržati tijekom obveznog razdoblja. Zahtjev za ulazak u sustav potpore moguće je podnijeti zaključno s 2019. godinom. Pravilnikom o provedbi Mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva « iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 7/15.) definirano je prihvatljivo ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada.

dr.sc. Branka ŠAKIĆ BOBIĆ

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 490
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 55
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.