Krov na tendi pokrila sam s limenim pločama (imitacija crijepa) 15 m2 s jedne strane i 15 m2 s druge strane. Radove je obavio ovlašteni majstor krovopokrivač. Za vrijeme visokih temperatura ploče su pucketale. Molim vas da mi sa stručne strane objasnite koji je mogući uzrok, može li biti loš neujednačen materijal ili nestručno postavljanje?
Opis radova, materijala i problema je vrlo „štur“ i nije u potpunosti jasan. Stoga će odgovor biti možda samo djelomičan i nepotpun. Pretpostavlja se da ste pokrili neku nadstrešnicu od nekog materijala, pretpostavlja se drvenog (tenda nije jasan pojam). U principu metalni krovovi dizajnirani su kao lagani krovni materijali za krovove s minimalnim nagibom od 12° – 14°. Ispravan odabir, korištenje i instalacija podloge za krov ključni su za osiguranje 100-postotne funkcionalnosti krova. Difuzijska barijera visoke učinkovitosti koristi se s izolacijskim materijalom krova. Krovni materijal ne smije doći u izravan kontakt s mokrim ili svježim trupcima, mokrim betonom ili s bakrom ili vodom koja curi iz bakrenog materijala na sam krovni materijal. Krovni materijal ne smije biti izložen parama koje izazivaju hrđanje, pepelu ili cementnoj prašini. S površine mora biti uklonjen organski otpad (lišće, grane i slično). Ovdje se stavlja naglasak na „kontakt metalnog krova s mokrim ili svježim letvama za krov“. Podloga, limeni krov, spojni, brtveni i ostali materijali na različitim temperaturama ponašaju se vrlo nejednako. U vašem slučaju, može se reći da problem „pucketanja“ ne nastaje od visokih temperatura, već od visoke vlage u zraku, koju smo svi osjetili i informirani smo od strane stručnjaka meteorologa. Budući da metalni lim ne smije doći u dodir s vlažnom podlogom (pretpostavlja se da su to drvene letve), najveća je vjerovatnost da su letve povukle vlagu iz zraka. Pri velikoj vlažnosti i visokim temperaturama, drvene letve/građa, naglo i realitvno jako povećavaju svoj obujam/volumen, što se ne događa s limom, koji mora imati važaće ateste/certifikate na otpornost na visoke temperature i vlagu. Znači imamo dva materijala od kojih se jedan širi (drvo) u vrlo većoj mjeri nego drugi (metalni lim). Dolazi do pomicanja spojnih sredstava u drvetu, koji pak pomiču lim, te se to odražava kao „pucketanje“. Budući da je pokrov radio ovlašteni krovopokrivač, velika vlaga u zraku i visoke temperature su vjerovatno uzrok „pucketanja“. Predlažem da pričekate hladnije i manje vlažne vremenske prilike, pa ćete vidjeti javlja li se i dalje „pucketanje“. Ako ga ne bude, onda je uzrok izvanredno visoka vlažnost u zraku u kombinaciji s visokim temperaturama, ali prvenstveno visokom vlažnošću.

Miroslav JEROSIMIĆ, dipl.ing.građ.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoje su najranije i najkasnije sorte trešnje i breskve?
Sljedeći članakKako jednostavno i ravnomjerno posijati sitno sjeme u vrtu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.