Otac je u posjedu 10 jutara zemlje u okolici Valpova. S obzirom da nismo poljoprivrednici, nemamo niti oruđe za poljoprivrednu proizvodnju, razmišljam da posadimo šumu brzorastućeg drveta. Molim za savjet koju vrstu drveća posaditi postoji li poticaj za sadnju šume? Zemljište je poljoprivredno koje je u najmu kod poljoprivrednika. Čitam i da se jednogodišnje drvo paulovnije koristi za izradu biljarskih štapova.
Postoji niz brzorastućih vrsta šumskog drveća za pošumljavanje. Neke vrste su domaće (crna joha, breza), neke udomaćene (bagrem), dok su druge strane (paulovnija). Pojedine su nastale kloniranjem (klonovi topola i vrba). Poticaji za pošumljavanje mogu se dobiti iz sredstava Fonda za opće korisne funkcije šuma. Paulovnija je strani rod drveća, ima ih 9 vrsta. Za sadnju u plantaže preporuka je koristiti samo sterilne hibride koji cvatu, ali ne rađaju sjemenom. Jednogodišnje sadnice paulovnije idealne su za dobivanje kolaca za povrćarstvo, ali je i kao drvo vrlo cijenjeno za biljarske štapove, kao što navodite. U tom slučaju razmak sadnje bi trebao biti vrlo gust (1×1 m), a rotacija svake godine. Kao i kod svakog proizvoda potrebno je pronaći tržište. Mislim da je bolja opcija uzgoj paulovnije kao tehničkog drveta uz veće razmake sadnje 5×6 m i rotaciju od 10-ak godina (ovisno o bonitetu zemljišta i provedenim agrotehničkim mjerama). U novom broju Šumarskog lista (7/8) iz 2016. možete pročitati članak o uzgoju paulovnija i uporabi njezina drveta. Članak je dostupan na internetu.

doc. dr. sc. Damir DRVODELIĆ

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrisina naknada troškova za legalizaciju
Sljedeći članakStočarstvo pitanje br. 31
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.