U Gorskom Kotaru bih posadio oko 80 oraha na površini oko 6000 m2. Možete li me uputiti kako i na koji način da krenem, te bih volio znati koje sorte su najpogodnije za Gorski Kotar, razmak na koji se sadi, koji su pouzdani proizvođači sadnica u Hrvatskoj, treba li nasad ograditi, dimenzije sadnih jama itd.?
Orah je nepravedno zapostavljena vrsta, a potražnja za plodovima je velika, pogotovo za upotrebu u slastičarskoj i konditorskoj industriji. U posljednje vrijeme selekcijom se nastoje razviti sorte tankih ljuski, randmana 50 % i više i s većim udjelom proteina. Trebali biste za početak saznati točnije parametre mikrolokacije na koju planirate zasaditi sadnice oraha: vrijednosti temperature, nadmorsku visinu, nagib terena, a također i obaviti analizu tla. Orah je prilagodljiva voćna vrsta, uspijeva na različitim tlima, no ipak preferira duboka, propusna, umjereno vlažna tla, ilovasto-pjeskovite teksture, bogata humusom, pH neutralno do slabo kiselo. Korijen je dubok, pa dobro podnosi sušna razdoblja, ali u intenzivnom uzgoju potrebno je osigurati navodnjavanje. Uzgaja se na nadmorskoj visini do oko 1000 m, najprikladniji položaji su blage padine južnih ekspozicija. Najpoželjniji su parametri koji prevladavaju u umjereno toploj klimi, ipak i u dijelu Hrvatske gdje prevladava taj tip klime dolazi do problema u njegovom uzgoju. Tako da kod uzgoja u području Gorskog Kotara trebate biti posebno oprezni. Smatra se da cijelo stablo može podnijeti i do -30 oC u mirovanju, ali problem posebno zadaju kasni proljetni mrazevi kad se mladice mogu smrznuti već pri 0 oC. Svaka sezona je drukčija, ove su značajne štete pretrpila i stabla u priobalju. Stablo će bolje podnijeti niske temperature, ako prije nije iscrpljen sušom, bolestima i štetnicima itd. Zato bi bilo dobro, kako ste i pretpostavili, birati kasne i vrlo kasne sorte za sadnju, nikako rane. No, kod tih sorata javlja se i sljedeći problem: naime, u kontinentalnom području, trajanje vegetacijskog razdoblja od 6 mjeseci nije dovoljno dugo, da bi plodovi dozreli prije pojave jesenskih mrazeva, a ne dozore ni jednogodišnje mladice, smrznu se. Kod nas u uzgoju oraha još uvijek prevladavaju sorte tzv. terminalnog tipa, no u svijetu sve više na značaju dobivaju sorte tzv. lateralnog tipa. Prednosti ovih sorata su: slabija bujnost, što pridonosi manjem razmaku sadnje te brži ulazak u puni rod. Tržište traži uniformne plodove, zato se veliki intenzivni nasadi podižu kao monosortni. Ipak, orah je uglavnom stranooplodna vrsta, pa je potrebno osigurati adekvatne sorte oprašivače, barem 5-10 od ukupnog broja sadnica u nasadu. Važno je sadnice nabaviti od registriranih rasadnika, sadni materijal treba biti certificirani i zdrav, proizveden na podlozi sjemenjaka. Na Sortnoj listi RH trenutno se nalazi 20 sorti oraha, među kojima još nema lateralnih. Ako se sade terminalne sorte razmak sadnje je oko 7×7 m do 10×10 m i slično. Prema površini i broju sadnica koje vi imate razmak sadnje bi bio oko 8×8 – 9×9 m. Sadnju oraha je u hladnijim područjima najbolje obaviti u rano proljeće. Veličina sadnih rupa treba biti oko 100×100 cm, a dubina 60-80 cm. Cijepljeno mjesto treba biti najmanje 10-ak cm iznad površine tla. Nakon sadnje potrebno je dodati stajnjaka i NPK gnojiva i zaliti. Ako imate mogućnosti, ogradite nasad, no nije nužno. Sorte oraha terminalnog tipa u puni rod će ući u 10.-15.godini. Potrebno je adekvatno provoditi sve agrotehničke i pomotehničke mjere. Ako u vašoj blizini postoje već podignuti nasadi oraha, svakako se konzultirajte s vlasnicima da vidite kako su oni započeli i s kojim se problemima suočavaju. Svakako budite i u kontaktu s vama najbližom ispostavom Savjetodavne službe te sa znanstvenicima fakulteta i instituta kojima je lupinasto voće područje interesa.
Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.
