Kako napraviti vino od meda?
Vino od meda kod nas nije zaštićeni proizvod tako da ni način proizvodnje nije točno definiran. Za proizvodnju vina od meda potrebno je otopiti med u većoj količini tople vode (na 100 l vode dodati 30 – 40 kg meda)! Nakon otapanja meda pomoću refraktometra se očita količina šećera u otopini. O količini šećera u otopini ovisi alkoholna jakost budućeg vina. Npr., ukoliko otopina ima 17% šećera, u budućem vinu možemo očekivati oko 11,2 vol. % alkohola. Ako želimo viši sadržaj alkohola, otopini moramo dodati još meda. Otopinu je potrebno zagrijati (na oko 65 ºC) radi uništavanja štetnih mikroorganizama. Tijekom zagrijavanja stvara se pjena koju je potrebno ukloniti. Ako ne uklonimo pjenu, vino će biti lošijeg okusa. Nakon zagrijavanja, otopina se hladi na oko 20 ºC. U ohlađenu otopinu preporučuje se dodati 2,5 – 3 g/l kiseline. Može se dodavati mliječna i/ili vinska kiselina. Kiselinu je potrebno prethodno otopiti u manjoj količini slatke otopine. Mogu se, po želji, dodavati i različiti začini, koji će vinu dati gorčinu. Vrsta meda također ima svoj utjecaj na kvalitetu proizvoda. Najbolje je koristiti čisti, vrcani pčelinji med. Tako pripremljenoj otopini dodaje se selekcionirani vinski kvasac (40 – 50 g/100 l) kako bi pokrenuli proces alkoholnog vrenja. Kvasac je potrebno prethodno razmnožiti u manjoj količini tople slatke otopine. Dodaje se i hrana za kvasce kako bi izbjegli zastoj vrenja. Najbolje je vrenje provoditi u posudama od nehrđajućeg čelika (inoxa). Posuda se zatvori poklopcem i na nju se stavi vreljnjača. Nakon završenog vrenja, vino je potrebno zasumporiti i pretočiti.

Antonija TOMIĆ, dipl. ing. agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMješavina meda i octa?
Sljedeći članakPrilog broja: Podizanje energetskih nasada za proizvodnju biomase
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.