Kolika treba biti temperatura žestokih alkoholnih pića (konkretno rakije) da se može točno očitati % alkohola običnim alkoholmetrom? Ako postoji temperaturno odstupanje, po kojoj se formuli to može uskladiti? Vjerojatno postoji i neka korektivna tablica za jednostavnu praktičnu primjenu.
Jačina jakih alkoholnih pića (rakija i dr.) mjeri se alkoholometrom i to isključivo u čistim destilatima, rakijama, u kojima nisu otopljene druge tvari, primjerice, šećer. Alkoholmetar je areometar (u koji je obično ograđen termometar) baždaren u vodeno alkoholnoj otopini određene koncentracije alkohola i na određenim temperaturama. Obično je ta temperatura 20 oC, a može biti i 15 oC i ona je otisnuta na alkoholometru. Alkoholometar uronjen u cilindar s rakijom koja ima 20 oC, pokazuje točnu vrijednost – jačinu rakije u vol. %, drugim riječima pokazuje nam koliko litara alkohola sadrži 100 lit. destilata ili rakije. Ako je temperatura destilata ili rakije iznad ili ispod 20 odnosno 15 oC, mora se obaviti korekcija vrijednosti jačine s obzirom na temperaturu kod koje je mjerena, prema korekcijskoj tablici.

M. Zoričić, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNerdovit urod voćki
Sljedeći članakPrerada krušaka i dunja u ocat
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.