Bavim se kunićima i kada navrše do 2 mj. počnu mi ugibati – samo se povuku u jedan ćošak, napuhnu i dobiju proljev. Hranim ih kukuruzom i zobi, malo suhog kruha. O kakvoj se bolesti radi, i kako ih mogu izlječiti?
Na osnovi Vašeg opisa ugibanja kunića teško je dati točan odgovor. Za pretpostaviti je da se radi o ugibanju samo mladih kunića u dobi do 2 mjeseca starosti. Ako ne ugiba niti jedan kunić stariji od 6 ili više mjeseci može se nagađati da se ne radi o zaraznoj bolesti, iako se ona ne može u potpunosti isključiti. Naime, neki od kunića koji ne uginu u dobi od 2 mjeseca, mogu isto biti bolesni od neke bolesti, samo je prebole i postaju na nju otporni, ali je mogu u sebi i “zadržati” i prenositi mladima. Da bi sa sigurnošću utvrdili ili opovrgli postojanje bolesti bilo kojeg uzroka morate se obratiti veterinarskoj ambulanti. Ako se isključi zarazna bolest, mogući uzrok ugibanja može biti hrana. Niste naveli da li kuniće hranite sijenom ili sada u proljeće svježom travom. Kunići kroz cijelu godinu trebaju svaki dan imati na raspolaganju dovoljno kvalitetnog sijena. To znači da ono mora biti primjereno osušeno i košeno na vrijeme bez debelih stabljika, ali niti presitno ili slomljeno. Ako se kod košenja, sušenja i spremanja koristi mehanizacija sijeno u balama je često zdrobljeno, prašnjavo i uprljano zemljom, a prerano balirano i pljesnivo. Naravno da takvo sijeno nije dobro niti za jednu životinju, pa tako niti za kuniće. Sijeno je osnovni obrok kunića zbog toga što je njihov probavni sustav građen tako da vlaknata hrana “gura” jedna drugu i zato im stalno mora biti dostupna. U vrijeme kada imamo zelene hrane možemo smanjiti količinu sijena, a dodati travu, djetelinu ili slično. Uz sijeno je poželjna dodatna hrana zrnjevlje različitih žitarica; zobi, ječma, pšenice ili tritikala. Kunići vole jesti i proso, suncokret ili slične žitarice. Od cijelog zrna kukuruza u pravilu pojedu samo jezgru s klicom, a ostalo odbace. Zato ga je dobro grubo samljeti pa prosijati da u samljevenom nema brašna koje može nadražiti nosnu sluznicu. Naravno da niti zrnjevlje ne smije biti niti malo pljesnivo jer je takva hrana dugoročno štetna i može uzrokovati nadam i ugibanje kakvo ste opisali. Suhi kruh sadrži kvasac pa ga treba davati najviše svaki drugi dan. Često iznutra zna biti pljesniv stoje ponekad teško uočiti pa i to može biti uzrok uginuća. Uz hranu uzrok uginuća može biti i stres što ga mladi doživljavaju prilikom odvajanja od majke.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako uzgojiti živicu od ružmarina?
Sljedeći članakPresijavanje kukuruza
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.