Nakon što sam oranicu pred četiri godine zasijao travno-djetelinskim smjesama na istoj se pojavio korov zvan „konjski šćal» koji sve više prevladava zasijane smjese. Navedenu oranicu ovog sam proljeća izorao nakon čega se naprijed navedeni korov ponovo pojavljuje, a moram napomenuti da je ista prilično izložena jelenskoj divljači te smatram kako je do zakorovljenosti došlo iz razloga što je divljač učestalo pasla zasijane TDS uslijed čega se korov raširio po čitavoj oranici. Kojim zaštitnim sredstvom tretirati oranicu i nakon kojeg vremena zasijati istu i čime, pošto je izložena divljači, a oranicu nisam u mogućnosti ograditi.
Konjski šćal, konjšćak, šćavljak, šlavljak ili kiselice veoma su česte trajnice u djetelinsko travnim smjesama. Najčešće su prisutne kovrčava kiselica (Rumex crispus) i tupolisna kiselica (Rumex obtusifolius). Djelotvornih i registriranih selektivnih herbicida u uspostavljenom usjevu djetelinsko travnih smjesa nema. Budući ste preorali usjev i korov je ponovno zauzeo površinu, uspješno ga možete suzbiti jednim od pripravaka na osnovi glifosata (Herkules 480, Glyphogan 480 SL, Clinic, Cidokor, Dominator i dr.) Svi su veoma učinkoviti i potpuno će suzbiti zelene dijelove nad i pod površinom tla. Prskati treba u vrijeme kad većina biljaka potjera cvijetnu metlicu (lipanj). Međutim, nećete spriječiti nicanje novih biljaka iz sjemena koje se nalazi u tlu, a koje sa svakom obradom tla budite iz stanja mirovanja. Ipak, važno je da se riješite nadzemne i podzemne biljne mase, jer se ove korovne vrste osim sjemenom šire vegetativnim podzemnim organima. Inače, korov se najviše širi stajskim gnojem, jer su sjemenke u stanju neoštećene proći kroz probavni trakt životinje. Sjeme ne gubi vitalnost ni tijekom sazrijevanja (fermentacije) stajnjaka. U kulturi koju kanite posijati nakon što korov suzbijete jednim od preporučenih pripravaka, novoiznikle biljke treba suzbiti djelotvornim selektivnim herbicidom u dotičnoj kulturi. Budući nam nije poznato što kanite sijati, ne možemo dati konkretnu preporuku.

dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ

Prethodni članakGeometrijska dioba
Sljedeći članakAgencija odobrila 94,5 milijuna kuna za 831 projekt malih poljoprivrednika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.