4 metra od vrta, susjed ispušta otpadnu vodu iz kupaonice i WC-a. Nema cijevi, već je odljev u uskom kanalu, tj.grabi. Zanima me utjecaj tih otpadnih voda na zdravstvenu ispravnost povrća u vrtu.
Otpadne vode iz kupaonice koje se ispuštaju kanalom udaljenim 4 m od vašeg vrta ne bi trebale imati štetno djelovanje na zdravstvenu ispravnost povrća uzgojenog u vrtu. Razloga za to je nekoliko: – voda se u tlu najviše kreće okomito, odnosno u dubinu. Bočno širenje vode kroz tlo na mjestu ispusta, može ovisno o tipu tla, iznositi od 0,5 m kod pjeskovitih, pa do 1 ili 1,5 m kod ilovastih ili glinovitih tala; – glavnina korijenovog sustava povrtnih vrsta razvija se u površinskih 30 cm tla, a u širinu prodire do maksimalno 2 m kod nekih vrsta (npr. krastavca); – travnati pojas ili uzgoj nekih drugih kultura značajno će smanjiti mogući štetni utjecaj jer će djelovati poput filtera. Bitno je da spomenuta otpadna voda ne dospije na biljne dijelove koji se konzumiraju, a također je poželjno da u blizini nema izvora pitke vode ili bunara kako ne bi došlo do onečišćenja podzemnih voda, odnosno vode za piće.

doc.dr.sc.Božidar BENKO

Prethodni članakObveza vraćanja pomoći
Sljedeći članakKako zaštiti puževe u kaveznom uzgoju zimi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.