Koje su osobine meda od bagrema radi kojih se on ubraja među najbolje, odnosno najcjenjenije?
Med od bagrema je svijetložute boje, žitak, proziran, ugodnog i blagog okusa i mirisa, lagan i ukusan. Zbog tih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje prenadraženi živčani sustav pa na taj način djeluje i na otklanjanje posljedica nagomilanog stresa. Stoga je dobar za umirenje, kod vrtoglavica, nemira i sličnih smetnji. Ublažava i klimakterične tegobe. Preporučuje se uzimanje navečer i to s čajem od kamilice jer se na taj način pojačava djelovanje i meda i čaja. Dobar je za rekonvalescente i djecu. Sastavljen je više od voćnog nego grožđanog šećera pa se duže vrijeme ne kristalizira, u povoljnim uvjetima skladištenja i preko godine dana. Kada se kristalizira izgleda poput snijega jer su kristalići sitni i bijeli.

Dr. Kruno Lažec

Prethodni članakPravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje u javnoj raspravi
Sljedeći članakKrižanac mandarine i grejpa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.