Kakve su osobine i uzgojne vrijednosti naše novopriznate pasmine kokoši – međimurska kokoš?
To su robusne kokice širokog i četvrtastog trupa, te glatkog perja koje dobro priliježe uz tijelo. Kod pijetla je vrat dugačak i snažan, bujno je obrastao perjem koje dopire sve do ramena. Prsa i trbuh su široki i dobro razvijeni. Kod oba spola prsa su malo uzdignuta, u pijetla uvijek crno obojana. Leđa su u središtu široka i dobro operjana. Rep je uzdignut te s linijom vrata i leđa tvori duboku zaobljenu šupljinu. Jedino kokice u pšeničnoj boji imaju kraći rep i općenito djeluju zbijenije, bez naglašene zaobljenosti leđa. Krila dobro prianjaju i malo su opuštena prema zadnjem dijelu tijela. Bedra (bataci) su čvrsta, srednje dugačka i dobro se naziru iz perja. Srednje duge, jake noge su intenzivno žuto obojene i neoperjane. Jednostavna crvena krijesta je bubrežasta s pet zubaca. Ovalni podušnjaci su srednje veličine, bademastog oblika i žućkaste boje. Podbradnjaci su duguljasti, glatki i crveni. Kljun je smećkastonarančast, a oči svjetlucave narančaste boje. Iz uzgoja se izlučuju životinje s primjesama bijelog perja, vodoravno nošenih repova, tankih i bijelo obojanih nogu, te one sa slabo razvijenim prsima i malim krijestama. Uz dobru hranidbu mlade kokice pronesu u dobi 4 do 5 mjeseci. Godišnje nesu 180 do 210 jaja smećkaste ljuske, težine oko 65 g. To je otporna pasmina kakvoćutnog mesa, pogodna za držanje na većem ispustu gdje će sama pronaći jedan dio hrane. Zainteresirani za držanje naše nove pasmine kokica mogu se javiti koordinatoru uzgoja Alojziju Zvonaru na tel. 040 688-449.

Darko PETANJEK

Prethodni članakKoja je uloga glinenih kuglica u cvjećarstvu?
Sljedeći članakSezonski rad u poljoprivredi za 2016. godinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.