U posljednje vrijeme govori se i piše o organskom uzgoju pilića. Kakve su njegove prednosti (ako postoje) i kakav je to način zgoja?
Organski (ekološki) tov pilića provodi se po određenim standardima (zakonskim propisima) koje propisuju nadležna ministarstva pojedinih zemalja. Zadovoljavanjem smjernica organskog standarda proizvodi dobivaju certifikat da su organskog podrijetla i kao takvi se javljaju na tržištu. U organskom tovu pilića mora se koristiti samo organski (ekološki) proizvedena hrana, bez antibiotika i stimulatora rasta, pilići se ne smiju držati u kavezima, a moraju imati osigurani ispust odgovarajuće površine i pašnjak. Pašne površine kao i sastojci krmnih smjesa ne smiju biti tretirani pesticidima, nego za to odobrenim sredstvima. Plodnost tla se ne smije poboljšavati kemijskim gnojivima već organskim gnojivima i plodoredom. U našoj zemlji ova proizvodnja je regulirana Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (N.N. 13/2). Organska proizvodnja pilećega mesa je sezonskog karaktera, jer se pilići tove na otvorenim površinama. Za organski tov prikladniji su pilići spororastućih genotipova zbog bolje prilagođenosti siromašnom okolišu.

G. K.

Prethodni članak1,59 milijuna kuna iz IPARD-a za ruralni turizam u Istri
Sljedeći članakObiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu više od milijun kuna iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.