Već treću godinu za redom nemam piliće od mojih domaćih koka koje su vrijedne nesilice, jer koke neće da se raskvocaju. Molim vas što mi je činiti?
Prirodna inkubacija koristi nagon kokoši nesilica da sjede određeno vrijeme na jajima i izvale pomladak. Prirodno valjenje peradi vezano je za određeno godišnje doba i klimatske uvjete. Kokoši nesilice u nekontroliranim uvjetima uzgoja u našem podneblju započinju s intenzivnim nesenjem jaja u proljeće, kada dan postaje duži. Nesenje jaja traje duže ili kraće vrijeme, ovisno o vrsti i pasmini nesilice, nakon čega se ženka raskvocava. Kako bi je „natjerali“ da se raskvoca možemo joj u hranu dodavati povećane doze vitamina B-kompleksa. Najlakše se to odradi na način da im se u obrok doda razmrvljeni svježi kvasac kroz sedam dana. Dodavanje starog kruha u obrok nesilica (u njemu ima također kvasca pa time i vitamina B-kompleksa) imati će isti učinak, ali ga treba dulje primjenjivati. Može se, također dodati i vitamine B-kompleksa otopljene u vodi za piće. Uz ovaj hranidbeni režim potrebno je osigurati i intimu kokošima za sjedenje na jajima. Gnijezda postaviti u mračni i prozračan prostor. Ukoliko se kod kokoši pojavi želja za sjedenjem na jajima, treba ih tijekom noći staviti na nekoliko podložaka (jaja). Ako nakon dva do tri dana ženka mirno sjedi, podloške iz gnijezda treba ukloniti, a staviti potreban broj rasplodnih jaja. Da je jedinka spremna sjediti na jajima vidi se po njezinom vladanju. Ona nerado ustaje s gnijezda, a ukoliko se stavi jaje u gnijezdo pokraj nje, ona ga prikuplja i gura ispod sebe kako bi ga pokrila. Pored toga, ima i neprijateljski stav prema drugoj peradi i čovjeku. Optimalna temperatura prostorije treba iznositi između 20 i 220 oC. Prije korištenja gnijezdo treba temeljito očistiti, te na dno gnijezda postaviti slamu ili sijeno. Kvočku je potrebno radi mirnog sjedenja na jajima i sprječavanja prenošenja nametnika na potomstvo tretirati insekticidima protiv ektoparazita (tekuti, krpelji).

prof.dr.sc. Zlatko JANJEČIĆ

Prethodni članakKako se riješiti puževa u vrtu?
Sljedeći članakBolesne pure i njihovo liječenje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.