U vrtu bih posijala nešto od povrća u rano proljeće. Za početak samo jednu vrstu. Što posijati u to vrijeme?


Jedna od vrsta koje se može sijati u to vrijeme je špinat. U mediteranskom se području može sijati gotovo cijele godine, osim u razdoblju mrazova, a u kontinentalnom području može se sijati od kraja kolovoza i u rujnu. Tako posijan špinat moći će se trošiti prije zime, a ako ga posijete krajem rujna i.početkom listopada, moći ćete ga konzumirati zimi, odnosno u proljeće, Špinat koji je posijan krajem veljače do sredine travnja spreman je za potrošnju u proljeće.

Sijte ga na dobro pripremljene gredice u redovima razmaknutim 20-ak cm, na dubinu oko 2 cm. Ne sijte pregusto da biste ga poslije mogli lakše prorijedili na razmak od 15 do 20 cm. Nakon sjetve gredicu malo povaljajte, što će pridonijeti bržem nicanju biljčica. Za jedan četvorni metar bit će vam potrebno između 2,5 i 4 grama sjemena. Kad biljka Razvije pet do šest većih listova, može se početi brati. Berite uvijek veće listove, a manje ostvite da se razviju. Listove nemojte čupati, nego rukom prelomite peteljku lista. Berba traje sve do pojave cvjetnih stabljika.

Prethodni članakDug postupak prenamjene zemljišta
Sljedeći članakSporazum oko Zahtjeva za registraciju naziva “Varaždinsko zelje”?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.