Uzgajam papriku čije sam presadnice proljetos dobila (ne znam od koga jer uzgajam više sorata). Kako mogu dobiti sjeme da ga koristim iduće godine?
Za dobivanje sjemena koriste se fiziološki zreli plodovi, koji za razliku od plodova koji se koriste za jelo u tehnološkoj zriobi, najčešće promijene boju u crvenu, narančastu ili tamnožutu. Posebice se za sjeme ne smiju ostavljati plodovi slatke paprike ako je u blizini bila uzgajana ljuta paprika. Ako se cvijet slatke paprike oplodi polenom ljute paprike, plodovi dobiveni iz takvog sjemena imat će ljut okus. Za sjeme se ostavljaju potpuno razvijeni plodovi karakterističnih oblika i veličine za uzgajanu sortu s dobro razvijenih i potpuno zdravih biljaka. Sjeme se najlakše izdvaja iz svježih plodova, dok je kod provenutih i smežuranih plodova izdvajanje otežano jer se sjeme znatno čvršće drži na sjemenoj loži. Mesnati dio ploda nakon vađenja sjemena može se iskoristiti za jelo. Izvađeno sjeme je potrebno u veoma tankom sloju prosušiti, najbolje na lakoupijajućem papiru ili pamučnoj tkanini, na suhom, prozračnom i sjenovitom mjestu. Dobro prosušeno i očišćeno sjeme najbolje je pospremiti u označene papirnate vrećice i čuvati na suhom, prohladnom i tamnom mjestu. Od jednog kilograma paprike krupnih plodova dobiva se oko 5 grama sjemena, a kod sitnoplodnih 20 – 30 g. U povoljnim uvjetima čuvanja kvalitetno sjeme zadržava upotrebnu vrijednost do 4 godine.

Dr. sc. Zdravko MATOTAN

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMinimalna udaljenost od međe
Sljedeći članakKako iskoristiti plodove oskoruše?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.