Posadila sam šparoge, a živim u kontinentalnoj Hrvatskoj, pa me zanima hoće li uspjeti niknuti i kod mene, a ukoliko ne, kako bih mogla započeti cijeli uzgoj, kakvo tlo, gnojivo i ostalo?
Sjeme šparoge sporo klija, a minimalna temperatura klijanja je 15 ºC. Pri minimalnim temperaturama do nicanja može proći do 6 tjedana. Nicanje se može pospješisasječeti namakanjem sjemena kroz 4 do 5 dana u toploj vodi (29 do 32 ºC). Pri temperaturi iznad 25 ºC nicanje može početi za 10 do 12 dana. Za rast i razvoj optimalne su temperature između 12 i 26 ºC. Moguć je uzgoj i iz presadnica uzgojenih u zaštićenom prostoru, kada su pri srednjoj temperaturi od 18 oC presadnice spremne za sadnju za oko 90 dana. Obzirom na navedene temperature, može se zaključiti da je uzgoj šparoge u kontinentalnoj Hrvatskoj moguć. Šparoga je trajnica i svake godine, nastupanjem nepovoljnih uvjeta, nadzemni organi odumiru i biljka ulazi u mirovanje. Redove je u jesen dobro nagrnuti rahlim tlom ili zrelim stajskim gnojem kako bi se umanjila mogućnost smrzavanja. Budući de se zbog obnavljanja mesnatog korijenja cijeli podanak postupno diže prema površini tla, nagrtanje je neophodno. Nakon razdoblja mirovanja zimi, novi izboji počinju tjerati kad se tlo na 10 cm dubine ugrije na 10 do 12 ºC.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 341
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 342
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.