Željela bih uzgojiti rasad paprike i rajčice. Imam prostoriju u kući koju sam predvidjela za držanje posudica s posijanim sjemenom. Naime, prozor gleda na južnu stranu, prostorija je osunčana, ima centralno grijanje. Kupila sam sjeme volovskog srca i žute paprike, te tlo. Sjeme sam planirala posijati u posude od stiropora 30×30 cm i visine oko 10 cm. Da li držati na prozorskoj dasci (bojim se zbog radijatora ispod prozora) ili može bilo gdje, samo da je na svijetlu? Trebam li i koliko često prozračivati prostoriju?
Uzgoj presadnica rajčice i paprike traje između 50 i 70 dana ovisno o temperaturi i osvjetljenju. Ako se sadnja želi obaviti početkom ili u prvoj polovici svibnja, sije se krajem veljače ili početkom ožujka. Optimalna temperatura od sjetve do nicanja iznosi oko 25oC. Između nicanja i pikiranja temperatura se snižava na 18 do 20oC, a od pikiranja do sadnje se održava na 20 do 22oC. Sije se na dubinu oko 0,5 do 1 cm. Od sjetve do nicanja rajčice u optimalnim uvjetima je potrebno 5 do 10 dana, dok je paprici potrebno do 15 dana. Sjeme prije sjetve nije potrebno dodatno vlažiti kako bi nabubrilo. Zalijevanjem je potrebno održavati umjerenu vlažnost supstrata, odnosno, zalijeva se s 0,5 do 1 l vode dnevno na oko 5 l supstrata. Pokrivanje posuda folijom nakon sjetve je korisno jer dolazi do porasta temperature ispod folije i lakše je održavanje vlažnosti. Posude se mogu držati i na prozorskoj dasci zbog bolje osvjetljenosti, ali je potrebno paziti da ne dođe do isušivanja supstrata. Ako će posude biti udaljenije od prozora može doći do naginjanja biljaka prema svijetlu. Prozračivati je potrebno kad temperatura poraste iznad optimalne (<25oC). Privikavanje biljaka na vanjske uvjete naziva se kaljenje i započinje oko 2 tjedna prije sadnje. Sastoji se u tome da se prostorija sve više prozračuje (snižava se temperatura), odnosno da se biljke iznose van i postupno sve više izlažu suncu.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMehanizacija pitanje br. 3
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 390
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.