Ove sam godine posadio krumpir sorte vineta 16.04. , a namjeravam i iduće godine. Tlo je bilo izvrsno pripremljeno i usitnjeno, a krumpir je počeo nicati nakon 2 tjedna do visine za nagrtanje, a nagrtali smo strojno napravivši velike humke. Krumpir je dobro napredovao i ušao u fazu cvatnje (obilne) sve do visokih temperatura. U srpnju se cima počela sušiti zbog nedostatka vlage, da bi početkom kolovoza skoro uvenula, te je i urod bio manji. Zanima me navodnjavanje sustavom kap po kap. Smije li se krumpir navodnjavati navedenim sistemom, kada je najbolje pustiti vodu za navodnjavanje redova (ujutro ili navečer)? Također me zanima smije li se saditi 2 ili više godina na istoj parceli ili je obvezan plodored? Ako znate gdje se može nabaviti navedeni sustav i ako znate povoljnijeg proizvođača?
Za krumpir se preporuča uzgoj u plodoredu, jer pri ponovljenom uzgoju dolazi do smanjenja prinosa i do intenzivnijeg napada bolesti koje se prenose tlom. Ponovna sadnja na istu površinu preporuča se tek svake četvrte do pete godine. Krumpir ne bi trebalo saditi nakon drugih povrtnih vrsta iz porodice pomoćnica (duhan, rajčica, paprika, patlidžan), a ni nakon okopavina (kukuruz, šećerna repa). Dobar predusjev za krumpir jesu ozime ili jare žitarice koje rano napuštaju površinu te višegodišnje krmne kulture (djetelinsko- travne smjese) jer popravljaju strukturu tla i ostavljaju veliku količinu organske mase. Na velikim površinama rašireno je navodnjavanje krumpira kišenjem, dok na manjim površinama prednost ima navodnjavanje kapanjem zbog jeftinije opreme i zbog izostanka vlaženja lišća. Nedostatak je što se sustav za navodnjavanje kapanjem može postaviti tek poslije nagrtanja. Navodnjavanje se najčešće provodi u jutarnjim (prijepodnevnim) satima. Tijekom vegetacije krumpir zahtijeva 400 do 800 mm vode. Ako oborine izostanu ili su nedostatne, navodnjava se svakih 6 do 8 dana s 20 do 25 mm vode/m2 (20 do 25 l/m2). Svi dijelovi sustava za navodnjavanje kapanjem mogu se nabaviti u tvrtki Zeleni hit, tel:01/2945-830.

doc.dr.sc. Božidar BENKO

Prethodni članakNa koje je bolesti otporna sorta souvignier gris?
Sljedeći članak15. županijsko natjecanje u oranju Zagrebačke županije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.