Živim u dalmatinskoj Zagori, pa me zanima mogu li sjeme cikle i korabe sijati izravno u tlo, bez presadnica, tijekom 4. mjeseca?
Moguća je izravna sjetva cikle i korabe tijekom 4. mjeseca. Minimalna temperatura klijanja je 5 do 8 °C, a optimalna od 18 do 20 °C. Mlade biljke obiju kultura su otporne na blage mrazeve (do -3 °C), što omogućava ranu sjetvu. S druge strane niske pozitivne temperature između 5 i 7 °C u trajanju 4 do 5 tjedana mogu uzrokovati vernalizaciju, odnosno, prijelaz u generativnu fazu. Drugim riječima, vernalizirane biljke ne razvijaju zadebljali korijen nego tjeraju cvjetnu stabljiku. Stoga je pri ranoj sjetvi poželjno tlo prekriti agrotekstilom kako bi se postigle više temperature. Više temperature osiguravaju brže i ujednačenije nicanje, te smanjuju mogućnost vernalizacije. Za obje vrste, optimalne temperature za vegetativni rast u rasponu su od 15 do 20 °C, uz održavanje vlažnosti tla na oko 70 % poljskog vodnog kapaciteta.

doc.dr.sc. Božidar BENKO

Prethodni članakMože li se pekan orah uzgajati u Ozlju?
Sljedeći članakKoji med najviše vrijedi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.