Povrćarstvo pitanje br. 57

21

Zanima me s čime bi se mogla prskati začinska paprika koja ne dozrije prije mraza, koji je može oštetiti, jer iza 3-4 berbe ostane dosta zelene paprike koju nakon mraza ne mogu iskoristiti?
Papriku, ali i ostale kulture moguće je tretirati (prskati) sredstvom CROPAID ANTIFROST. CROPAID je biološko sredstvo proizvedeno na bazi ekstrakta bakterija Thiobacillus spp. uz dodatak minerala, odnosno, mikroelemenata. Tretiranjem sjemena i primjenom u početku vegetacije povećava se otpornost biljaka na kasne proljetne mrazeve, dok se primjenom svakih 15 dana u cvatnji poboljšava prinos i kvaliteta. CROPAID snižava temperaturu smrzavanja biljke do 7 °C. Najbolji se rezultati postižu tretiranjem dva dana prije hladnog vremena, a jedna primjena barem 6 sati prije smrzavanja osigurava dobru zaštitu. CROPAID neće djelovati ako je biljka već pod stresom od hladnoće, što znači da djeluje samo preventivno. Za detaljne upute o primjeni sredstva CROPAID ANTIFROST, kao i za nabavu pripremožete kontaktirati tvrtku Plodovi zemlje d.o.o. iz Šibenika, tel/fax 022/331-046.

doc.dr.sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 56
Sljedeći članakStočarstvo pitanje br. 29
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.