Naslijedili smo kuću i dvorište od svojih roditelja. U dvorištu postoji izdvojena čestica na kojoj je “Elektra” sagradila trafostanicu. Vlasnik te čestice je moja supruga. Trafostanica je sagrađena 60-ih godina prošlog stoljeća. Nismo pronašli dokument koji bi upućivao na to da je “Elektra” kupila to zemljište ili dobila pismenu suglasnost naših roditelja za gradnju trafostanice. Zanima me imamo li pravo tražiti naknadu za korištenje te čestice te mora li “Elektra” otkupiti tu česticu i po kojoj cijeni?
Pokušajte u “Elektri” zatražiti pisani dokument na temelju kojeg su na Vašoj čestici sagradili trafostanicu. “Elektra” je stekla služnost na Vašoj čestici. Najbolje je da svoj upit proslijedite neposredno “Elektri” koja će Vam putem svoje nadležne službe dostaviti odgovor. “Elektra” nije dužna otkupiti tu česticu, ali možete predložiti prodaju, cijena ovisi o Vašem i kupčevom dogovoru.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakOdluka o većem zahvatu na zgradi natplovičnom većinom
Sljedeći članakKako pokrenuti prodaju cijelog gospodarstva?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.