Suprug i ja želimo sklopiti ugovor o doživotnom uzdržavanju tako da imovinu ostavimo jedno drugome. No za pristojbe za sastavljanje ugovora te potvrde na sudu, sve prema vrijednosti imovine, morali bismo podignuti kredit. Može li ugovor biti pravovaljan ako se vlastoručno napiše i potpiše te o čemu valja voditi računa da se ne bi mogao pobijati?
Kompliciran je ugovor o doživotnom uzdržavanju. Njime osoba preuzima obavezu da će se doživotno brinuti o drugoj osobi koja joj za uzvrat nakon svoje smrti ostavlja u ugovoru navedenu imovinu. Također je potrebno navesti koje su obveze uzdržavanja. Pretpostavljam da želite napisati takav ugovor zato što ne želite da djeca sudjeluju kao nasljednici u ostavini iza umrlog supružnika. Ako to nije razlog, dostatna je i samo oporuka. Napominjem da prema odvjetničkoj tarifi za sastav ugovora o doživotnom uzdržavanju odvjetnik ima pravo naplate prema vrijednosti imovine samo ako e u ugovoru naznačena vrijednost ugovora. Kako je ugovor o doživotnom uzdržavanju jedan od najsloženijih ugovora, potrebno je da ga sastavlja stručnjak. Teško ga možete napisati sami. Vlastoručno se može napisati i potpisati oporuka. Ugovorom o doživotnom uzdržavanju sastavlja se ili u formi sudskog zapisnika ili u formi javnobilježničke isprave. Prigodom potpisivanja ugovora sudac ili javni bilježnik pročita ugovor strankama, upozorava ih na pojedine odredbe ugovora i ovjerava istovjetnost potpisa, te da su osobe koje ga potpisuju razumjele i da su svjesne njegovih posljedica.

(V. L.)

Prethodni članakDarovanje za slučaj smrti
Sljedeći članakDodavanje ljekovitog bilja u ocat
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.