Dobio sam obračun potrošene električne energije, ali smatram da su troškovi preveliki. Mogu li se žaliti na preveliku procjenu potrošnje HEP-u?
U roku 15 dana, od dana dobivanja obračunskih rata za pretpostavljeni utrošak električne energije, imate pravo pismenim putem osporiti iznos rate. U suprotnom biti ćete obvezni plaćati pretpostavljenu ratu ma koliko potrošili. Ukoliko želite plaćati po očitanoj potrošnji imate pravo ugovoriti uslugu samoočitanja, koja se plaća 10,00 kuna mjesečno. Operater vas ima pravo isključiti iz mreže ako na vrijeme ne platite dospjelu ratu, a isto tako ima vas pravo isključiti iz mreže (i na drugoj adresi) na bilo kojem obračunskom mjerilu. Ako je zbog smanjenja odnosno povećanja napona iznad standardnih veličina došlo do kvara na vašim uređajima ili možete dokazati da ste zbog nižeg napona imali veće utroške energije, imate pravo podnijeti zahtjev za naknadu štete. Imate pravo biti prisutni i ovjeriti sve radove na vašem mjernom mjestu, odbiti plaćanje utroška el. energije zajedničkih prostorea stambene zgrade, ako vam se za taj trošak ne dostavi račun, tražiti ugradnju limitatora snage utvrđene el. energetskom suglasnošću, bez plaćanja usluge postavljanja limitatora, za mjerilo (jednofazno, min 4,4 kw – max 7,7 kw; trofazno, min 9,9 kw – max 16,5 kw). Imate pravo podnošenja prigovora u roku od 30 dana od dana nastanka razloga za podnošenje prigovora. Svaki trgovac, a to je i HEP, dužan je potrošaču odgovoriti na prigovor i to u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora. U slučaju da ste nezadovoljni s odgovorom HEP-a ili u slučaju da niste dobili odgovor u propisanom roku, možete uputiti novi prigovor HEP-u, ali ovaj put Povjerenstvu za reklamacije distributera električne energije.

G. L.

Prethodni članakTužba za smetanje posjeda stana
Sljedeći članakEU novac za slobodnu distribuciju jabuka i mandarina- obavijest voćarima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.