Može li se registrirati OPG za proizvodnju domaćih kolača?
OPG je kratica za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Proizvodnja domaćih kolača ili bilo kojih kolača je slastičarska djelatnost koja spada u vezani obrt i podliježe ugostiteljskim i sanitarnim propisima za tu djelatnost. Da bi ste otvorili OPG uvjet je da u posjedu (ne nužno u vlasništvu, znači, može biti i u najmu) imate objekt za poljoprivrednu proizvodnju, zemljište ili stoku. Prilikom registracije, definirate da li se kroz OPG bavite isključivo poljoprivredom, da li je poljoprivreda pretežita djelatnost ili je dodatna djelatnost. Poljoprivredne djelatnosti koje upisujete u OPG mogu biti: voćarstvo, pčelarstvo, ratarstvo, peradarstvo, vinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, ribarstvo i povrtlarstvo. Dakle, ne možete registrirati djelatnost proizvodnje kolača ali možete prodavati kolače u vlastitoj izradi, putem OPG-a, sukladno sanitarnim i dr. standardima. Jednako kao što i proizvođači voćnih vina ili rakija koriste kupljeni šećer (dakle, ne proizvedu ga) ili stočari koji kupuju hranu za stoku, lijekove i dr. (dakle, ne proizvode isto).

G. L.

Prethodni članakKako iskorijeniti šilj?
Sljedeći članakHrvatska agrobanka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.