Djed ima dva sina i vanbračnu kćer koju je priznao. On bi sada htio sinove “zaštiti” od nje. Ima namjeru nju isplatiti i za života, kako ona kasnije ne bi ništa više potraživala u ostavinskoj raspravi. Da li je prihvatljiva njezina izjava ovjerena kod javnog bilježnika? Da li iznos mora biti neki postotak vrijednosti imovine ili je dovoljno da ona to prihvati?
Izjava kojom se nasljednik odriče od nasljedstva prije otvaranja nasljedstva, je pravno ništavna. U prijevodu, kćer bude isplaćena za života oca, nakon njegove smrti izjavu koju je dala se odbacuje kao ništavna, a ista bi tad imala ista prava kao i dva sina, izuzev ako je moral na visokoj razini, pa da se tad odrekne od nasljeđnog dijela, (ruski rulet). Otac može sa sinovima sklopiti ugovor o doživotnom izdržavanju, i bit ćete osigurani po pitanju nasljedstva.

G. L.

Prethodni članakKTC otvorio Vrtni centar i poljoljekarnu u Križevcima
Sljedeći članakKoja je dobra podloga za vinogradarsku breskvu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.