Muž mi je umro 1984, imao je navršenih 24 godine radnog staža. Osigurala sam se na poljoprivredno mirovinsko osiguranje, počevši od 1. listopada 2001. Rođena sam 1947 godine. Imam li pravo na obiteljsku mirovinu i kada?
Budući da je pitanje općenito i odgovor je općenit. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu: – ako je do smrti bračnog druga, po kojem joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili ako je mlađa od 50 godina života, a kod nje je utvrđenana opća nesposobnost za rad koja je nastala prije smrti bračnog druga ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga,- ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava prema toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života – i još neke druge odredbe koje se na Vas ne odnose. Iz podataka koji su dostavljeni može se zaključiti da je u trenutku smrti supruga imala manje od 45 godina života, bila radno sposobna te da nije imala djecu, ili ako ih je imala nisu ispunjavali uvjete za obiteljaku mirovinu, pa nije ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu. Što se tiče Vaše osobne, starosne mirovine, uvjete će te ispuniti kada se navrši 15 godina mirovinskog staža, tj. 1. listopada 2016. ako do tada ostanete u mirovinskom osiguranju.

Adela Koler HOHNJEC, dipl. iur.

Prethodni članakInovacije u poljoprivredi
Sljedeći članakOPG-u isplaćeno gotovo pola milijuna kuna za nabavu protugradne mreže
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.