Prošle godine preminuo je iznenada moj dobar prijatelj – živio je sam već nekoliko godina otkako mu je umrla majka. Nije ostavio nikakvu pismenu oporuku, ali je u zadnjim satima života pred dva svjedoka izjavio kako svu svoju imovinu ostavlja samo meni. Kad smo dobili poziv od javnog bilježnika, došla su i ta dva svjedoka koji su potvrdili njegovu usmenu oporuku i to je sve poslano na sud. Čuo sam da je usmena oporuka, koja je izjavljena u zadnjim trenucima života, jednako važeća kao i pismena, ako postoje svjedoci koji to mogu potvrditi?
Prema hrvatskom pravu postoji nekoliko mogućih oblika oporuke, a jedna od njih je usmena oporuka. Usmena oporuka je vrlo specifična, jer se može raditi samo u izvanrednim prilikama, obvezno pred 2 svjedoka i vrijedi samo još trideset dana od prestanka izvanrednih okolnosti. Naravno, ako je oporučitelj umro za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti, oporuka još v rijedi. Bitno je napomenuti da oporuku može sastaviti samo osoba koja je sposobna za rasuđivanje. Za valjanost usmene oporuke također je bitno da su svjedoci osobe koje udovoljavaju uvjetima koje zakon propisuje za svjedoke, a to su: punoljetnost, poslovna sposobnost, te razumijevanje jezika kojim govori ostavitelj. Također, nitko od svjedoka ne smije biti srodnik oporučitelja (potomci, usvojenici, njihovi potomci, bračni drug, svi preci, srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja), ali isto tako ne smije imati nikakve koristi od oporuke kod koje je sudjelovao u svojstvu svjedoka. Ako postoji bilo koji od navedenih nedostataka, oporuka je nevaljana. Svjedoci usmene oporuke dužni su što prije zapisati ono što im je oporučitelj rekao i to predati sudu, odnosno usmeno ponoviti pred sudom ono što im je oporučitelj iznio kao svoju posljednju volju i objasniti gdje i pod kakvim okolnostima je oporučitelj pravio usmenu oporuku. Napominjem da će oporuka biti valjana i ukoliko svjedoci ne izvrše obvezu zapisivanja oporuke i predaje sudu, samo će kasnije u ostavinskom postupku biti puno teže ponoviti njezin sadržaj.

N. T.

Prethodni članakČokoladna ganache pita
Sljedeći članakKako isključiti sestru iz nasljedstva?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.