Suprug je imao ozljedu na radu prilikom utovara radnim strojem. Bio je na bolovanju četiri mjeseca. Poslodavac mu je rekao da nije osiguran. Zanima me ima li pravo na odštetu i da li treba uzeti odvjetnika?
Suprug ima pravo na odštetu od poslodavca, ali i od osiguravatelja kod kojeg je osiguran radni stroj. Poslodavac je trebao plaćati doprinos za zaštitu zdravlja na radu, pa bi vaš suprug i s tog osnova imao pravo na naknadu štete. Taj podatak najbolje da provjeri u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ili u nadležnoj Poreznoj upravi. Nakon što završi s liječenjem suprug treba podnijeti zahtjev za naknadu štete poslodavcu i osiguravatelju, a ako se naknada štete ne riješi mirnim putem, može kod nadležnog suda pokrenuti postupak za naknadu štete. Svakako savjetujem da kontaktirate odvjetnika, koji će prema cjelokupnoj dokumentaciji i podacima kojima raspolažete procijeniti, da li možete uspjeti u svom zahtjevu te koliki bi bili troškovi ostvarivanja tog zahtjeva. Sami ćete procijeniti želite li se upuštati u ostvarivanje naknade štete.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakOPG-u gotovo milijun kuna iz IPARD-a za proizvodnju lješnjaka
Sljedeći članakBolest kvrgave kože potvrđena u Srbiji!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.