Otac je umro u bolnici i sedam dana prije smrti, za vrijeme boravka u bolnici, dan prije operativnog zahvata u općem lošem zdravstvenom stanju, potpisuje ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (otac i njegova druga žena) s kćerkom od očeve žene kojim nekretnine (stan) i sva novčana sredstva ostavljaju (i moj otac i njegova žena) ženinoj kćeri (koja živi izvan Hrvatske). Obzirom na zdravstveno stanje mog oca i na datum potpisivanja tog ugovora opravdano sumnjam u valjanost ugovora kao i da se radi o volji mojeg oca. Budući sam s ocem, ja i moja obitelj, imao izuzetno dobre odnose brinući se i pomažući njemu i njegovoj supruzi, smatram da je moj otac prevaren i okraden, a ja oštećen i okraden za ostavštinu koja mi kao sinu nasljedniku pripada. Kako i na koji način ostvariti svoje nasljedno pravo? Otac mi je 2005. godine ugovorom o darivanju darovao nekretnine koje je naslijedio od svojih roditelja (djedovina) o čemu je druga žena mog oca upoznata i suglasna.
Ugovor o doživotnom uzdržavanju predstavlja dvostranoobvezatni ugovor, kojom se jedna strana (kćer očeve žene) obvezuje uzdržavati drugu osobu (vašeg oca), a druga osoba se obvezuje dati određenu (ili sve) nekretnine. U slučaju da još traje ostavina potrebno je u ostavinskom postupku istaknuti kako bi sve nekretnine koje su bile u očevom vlasništvu trebale ući u ostavinu, nakon čega će vas javni bilježnik vrlo vjerojatno uputiti u parnicu. U parnici je potrebno podići tužbu za utvrđenje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ništavim, radi čega preporučamo da se obratite stručnoj osobi, koja će, obzirom na okolnosti, odabrati odgovarajući temelj za takav tužbeni zahtjev. Nadalje, nakon pokretanja te parnice, moguće je pred nadležnim sudom tražiti zabilježbu spora, koja će se vidjeti na ZK izvatku za sporne nekretnine (što će otežati njezinu eventualnu prodaju). Također, potrebno je provjeriti da li je kćer žene vašeg oca već pokrenula postupak uknjižbe prava vlasništva u svoju korist, a što se može provjerili na ZK odjelu suda na čijem se području nekretnina nalazi. U slučaju da je ostavinski postupak već dovršen, ili da vas javni bilježnik ne uputi u parnicu, vi ipak možete pred nadležnim sudom podići tužbu za utvrđenje tog ugovora ništavim, obzirom da to pravo nikada ne zastarijeva. U slučaju da Vi uspijete u parnici i da ugovor bude utvrđen kao ništav, sva imovina će ući u ostavinu i dijeliti se po zakonu.

N. T.

Prethodni članakPočelo izdavanje odluka o dodjeli potpore mladim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja RH
Sljedeći članakMože li građevinska dozvola za izgrađeni objekt postati nevažeća?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.