Rođena sam 24. 6. 1959. i plaćam poljoprivredno osiguranje od 1. 1. 1980. Posljednjih sam osam godina nositeljica OPG-a u sustavu PDV-a. Bolesna sam, ali ni u drugom pokušaju nisam uspjela dobiti invalidsku mirovinu. Zanima me mogu li ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 32 godine mirovinskog staža koji ću navršiti potkraj 2011., kao i imam li pravo na novčanu naknadu ako se po prekidu poljoprivrednog osiguranja prijavim Zavodu za zapošljavanje?
Prema članku 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju iznimno od članka 31. Zakona o mirovinskom osiguranju (članak 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju) pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik žena u 2011. godini s navršenih 55 godina i 3 mjeseca života i 30 godina i 3 mjeseca mirovinskog staža, a vi ćete, prema vašim navodima, potkraj 2011. imati 52 godine i 6 mjeseci života i 32 godine mirovinskog staža, pa nećete ispunjavati uvjete za prijevremenu mirovinu. Uvjete za prijevremenu mirovinu ispunit ćete 24. 9. 2015. s navršenih 56 godina i 3 mjeseca života, jer ćete tada imati i više od
31 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža s obzirom da ćete 31. 12. 2011. imati 32 godine mirovinskog staža. Pravo na novčanu naknadu kod Zavoda za zapošljavanje ne možete ostvariti jer niste bili u radnom odnosu, nego ste poljoprivredni osiguranik.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoziv na manifestacije “Maslina Split 2015” i “Intrada Split 2015”
Sljedeći članakKako se zaštititi od buke strojeva i radova?
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.